6.5.2024.

Domaće banke smanjuju kamatne stope na oročenu štednju, što znači da građani više neće moći računati na godišnje kamate od preko 1%. Prva smanjenja krenula su još prije dva mjeseca s obzirom da je sve izvjesnije kako će američki Fed i Europska Središnja banka ove godine rezati kamatne stope. Što sve to znači za štediše, pročitajte u nastavku.

Američki Fed i ESB uskoro bi mogli spustiti kamatne stope

Američka stopa inflacije još uvijek se nalazi iznad 2%, točnije 3.5%. Premda su mnogi očekivali da će do prvih rezova kamatnih stopa doći već u svibnju, izgleda da će Fed ipak pričekati još koji mjesec dok se inflacija ne smiri kako bi krenuli s najavljena tri vala snižavanja kamatnih stopa po 0.25%.

U eurozoni, stopa inflacije nalazi se na razini od 2.4%, što znači da smanjenje kamatnih stopa možemo očekivati ranije nego u SAD-u. Šefica ESB-a Christine Lagarde smatra kako treba izgraditi povjerenje u proces dezinflacije i kako se približava trenutak ublažavanja restriktivne monetarne politike. 

Kamatne stope na štednju u padu, inflacija još uvijek osjetna

Krajem prošle godine došlo je do određenog povećanja kamatnih stopa na štednju od strane domaćih poslovnih banaka, no posljednjih mjeseci zbog globalnih prilika, kao i prolaska izbora, ponovno dolazi do smanjenja.

Čak i u najboljim aranžmanima, godišnje kamate na oročenu štednju u različitim bankama ponovno su se našle između 0.5 i 1%. Istovremeno, stopa inflacije u Hrvatskoj prema Eurostatovom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) u travnju iznosila je 4.7%. Riječ je o trenutno drugoj najvećoj stopi inflacije u eurozoni.

Što to znači za štediše?

Činjenica je da se inflacija i dalje osjeti, dok istovremeno novac koji držimo na štednji postaje sve bezvrjedniji. Kamate od pola ili jedan posto nisu dovoljne kako bi nadoknadile poskupljenja od tri, četiri ili pet posto. Na ovaj način, iako prividno imamo više novaca, taj novac zapravo vrijedi manje.

Ipak, hrvatski građani još uvijek drže na bankama gotovo 37 milijardi eura, s tim da je samo 29% odnosno oko 11 milijardi oročeno, dok ostatak od 26 milijardi nije oročen te ne donosi kamate. Postavlja se pitanje, zašto dopuštamo da naš novac iz dana u dan propada i gubi na vrijednosti te postoji li alternativa bankovnoj štednji?

Zlato kao alternativa štednji u banci

Premda građani često ne vjeruju bankama, mnogi ne iskorištavaju vrijeme kako bi se educirali i donijeli odluku koja je zaista u njihovom interesu, već budućnost svoje štednje prepuštaju izjedanju od strane inflacije uz slabe ili nikakve kamate u banci. 

Iz tog je razloga jako važno govoriti o drugim oblicima štednje poput investicijskog zlata čija cijena u posljednje vrijeme strjelovito raste. Investicijsko zlato otporno je na inflaciju i investitori mu često pribjegavaju za vrijeme gospodarskih, financijskih i svih oblika društvenih kriza. Pritom je oslobođeno plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit i drugih nameta. 

Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u posljednjih 20 godina ima prosječni godišnji rast od gotovo 9%, u eurima. U posljednja dva desetljeća cijena mu je narasla preko 577%, a u zadnjih 5 godina 86%. U tom pogledu, riječ je o jednom od najsigurnijih i najefikasnijih oblika dugoročne štednje. Kao takvo, investicijsko zlato također je znatno isplativija alternativa od bankovne štednje o kojoj i dalje ovisi veliki broj građana.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.