25. 4. 2023.

Štednja u banci još uvijek je najpopularniji oblik dugoročnog čuvanja vrijednosti među hrvatskim štedišama, unatoč niskoj razini isplativosti takve štednje. Bilo da se radi o oročenoj štednji s ugovorenim rokom ili o običnoj štednji po viđenju, hrvatski građani preferiraju svoj zarađeni novac držati u bankama kojima očito pridaju veliko povjerenje. 

Ranije ovaj mjesec, Hrvatska narodna banka objavila je nevjerojatan podatak da su novčani depoziti u hrvatskim bankama u 2022. godini doživjeli rekordan porast od čak 71.3 milijardu kuna. Ukupni depoziti krajem godine iznosili su 572,2 milijarde kuna (75,9 milijarde eura), što je više od 140.000 kuna (18.581 eura) po svakom stanovniku u Hrvatskoj.

Štednja u banci raste zbog financijske nepismenosti

Držanje novca u banci nije isplativo zbog visoke inflacije s kojom se borimo već mjesecima i godinama. Unatoč tomu, štediše nastavljaju značajan dio vlastite imovine pohranjivati na taj način koji im praktički garantira gubitak vrijednosti u dugom roku. Postavlja se jednostavno pitanje: zašto su građani i dalje toliko skloni bankama?

Glavni razlog treba tražiti u neinformiranosti šire javnosti. Iako su sada svi svjesni utjecaja inflacije jer osjete pad kupovne moći, tj. činjenicu da za isti iznos mogu kupiti sve manje proizvoda, mnogi i dalje nisu svjesni negativnog utjecaja inflacije na štednju u banci. Naime, relativno niska stopa inflacije od samo 2% znači da se vrijednost novčane štednje doslovno prepolovi kroz period od 35 godina. Visoka inflacija koja se mjeri dvoznamenkastim stopama, kakvoj trenutno svjedočimo u Europi, taj trend samo ubrzava. 

Kada bi štediše bili svjesniji ovog podatka, štednja u banci značajno bi se smanjila u vrlo kratkom roku. No, razina financijske pismenosti u Hrvatskoj još uvijek je poprilično niska, pogotovo kad je u pitanju štednja, i zato je banka još uvijek najpopularnije utočište za kapital građana.

Dizanje kamatnih stopa neće učiniti štednju u banci isplativom

Ovaj mjesec također je izašla i vijest da hrvatske banke kreću s podizanjem kamatnih stopa na depozite, po prvi put od 2009. godine. Štediše se tako mogu nadati kamatnim stopama koje će se kretati u rasponu od 0.3% do 1.5%. Iako ova vijest na prvu može zvučati kao nešto pozitivno, zapravo se radi o vrlo niskom povećanju koje jednostavno nije dovoljno da nadoknadi gubitak vrijednosti štednje uslijed inflacije koja je prošli mjesec iznosila 10.7%. 

Osim toga, čak i ove povišene kamatne stope na štednju relativno su niske u usporedbi s kamatama koje nude banke u drugim europskim državama. Primjerice, kamatne stope na štednju koje nude banke u Njemačkoj nerijetko prelaze 3%, što štediše u Hrvatskoj trenutno mogu samo sanjati. No, čak i takve “visoke” kamate značajno su niže od prosječne stope inflacije zadnjih mjeseci.

Zlato kao isplativa dugoročna štednja

Srećom po štediše, štednja u banci nije jedini oblik dugoročnog čuvanja kapitala, već na tržištu postoje alternative među kojima je sve popularnije ulaganje u investicijsko zlato – fizičke zlatnike i zlatne poluge namijenjene upravo dugoročnoj štednji. Iako financijska pismenost u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini, pozitivni pomaci na tom polju mogu se primijetiti zadnjih godina, a među njih svakako spada i povećana potražnja za fizičkim investicijskim zlatom.

Naime, u 2022. godini, Hrvati su kupili dvostruko više zlata nego prethodne godine, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se investicijsko zlato dokazalo kao isplativa dugoročna štednja, za razliku od štednje u banci. Cijena zlata u eurima u posljednjih je 20 godina narasla za više od 450%, odnosno u prosjeku više od 8.5% godišnje. Osim toga, štednja u zlatu u potpunosti je oslobođena svih poreza, vrlo je likvidna jer ju je jednostavno zamijeniti za gotovinu po aktualnom tečaju bilo gdje u svijetu te predstavlja oblik štednje koji je u potpunosti neovisan o bankovnom sustavu i državi.

No, bitno je napomenuti kako je investicijsko zlato u Hrvatskoj nažalost još uvijek manje popularno nego u gospodarski razvijenijim zapadnim zemljama poput SAD-a ili Njemačke. Istraživanje Svjetskog vijeća za zlato (WGC) pokazalo je da čak 64% njemačkih investitora smatra kako je zlato dobra zaštita od inflacije i valutnih fluktuacija, dok njih 61% vjeruje kako zlato nikad neće izgubiti svoju vrijednost u dugom roku. Iako je hrvatsko tržište još uvijek daleko od njemačkog po ovom pitanju, mizerno niske kamatne stope na štednju koje banke nude zasigurno će u narednom periodu dodatno povećati potražnju za zlatnim polugama i zlatnicima.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.