31. 7. 2024.
Prije nekoliko dana objavljeno je izvješće o situaciji na globalnom tržištu zlata tijekom drugog kvartala 2024. kojeg redovito objavljuje World Gold Council. U nastavku navodimo interesantne trendove koji se mogu uočiti iz izvješća.
Pad potražnje za nakitom, porast investicijske potražnje
Od ukupno kupljenih 1258,2 tona zlata (u vrijednosti cca 88 milijardi eura), 32,6% kupljeno s ciljem izrade zlatnog nakita, 20,2% je kupljeno u obliku zlatnih poluga i zlatnika kao investicija, 14,6% su kupile centralne banke, 6,5% je kupljeno za industrijske potrebe, dok se za 26,1% ne zna precizno tko je i s kojim ciljem kupio. S obzirom da se je u kategoriji “nepoznato” prodalo čak 23 milijarde eura zlata, a na svijetu nema baš mnogo kupaca s takvom kupovnom moći, vjerojatno značajan dio tog iznosa također spada pod središnje banke, ali one koje su htjele zlato kupiti u tajnosti.
Potražnja za nakitom je značajno pala (za čak 19%), ali potražnja za zlatom za ostale potrebe je nadoknadila i čak nadmašila taj pad pa je ukupna potražnja za zlatom porasla. To može ukazivati na to da uskoro dolazi do ekonomskih problema na globalnoj razini.
Naime, ako stotine milijuna ljudi koji godišnje kupe pokoji komad nakita odlučili štedjeti na nakitu, možda smatraju da sada nije vrijeme za trošiti značajne količine novca na takav luksuz pa su se odlučili na neke jeftinije poklone. Ako ljudi krenu štedjeti i na drugim stvarima, postoji mogućnost da će doći do usporavanja gospodarskog rasta na globalnoj razini.
Ostale kategorije globalnog tržišta zlata također ukazuju na mogućnost takvog scenarija. Porasla je potražnja za zlatom kao investicijom te potražnja centralnih banaka. Centralne banke otvoreno navode da zlato kupuju kao sigurnu investiciju s kojom smanjuju ovisnost od dolaru i ostalim valutama, a i privatni ulagači tradicionalno investicijsko zlato kupuju kada im pada povjerenje u sve ostale investicije i kada očekuju pad cijena dionica i nekretnina.
Kinezi sve više gomilaju zlato
Ako se promatra samo prodaja zlatnih pojava i zlatnika, može se primjetiti da je došlo do pada interesa za zlatnicima od čak 38% zbog čega se potražnja spustila na najnižu razinu od 2020., no to je nadomješteno porastom potražnje za zlatnim polugama za 12% koja je trenutno najviša još od 2013. godine. U obliku poluga prodano 183 tone zlata, dok u obliku zlatnika “samo” 52,7 tona.
Iz World Gold Councila pad potražnje za zlatnicima objašnjavaju većom popularnošću zlatnika na zapadnim tržištima koja su u promatranom periodu blago pala te većom popularnošću zlatnih poluga u Aziji, gdje se dogodio najveći rast poražnje za zlatom među privatnim investitorima.
No, možda se se tu ne radi o posljedici nešto niže ukupne potražnje za zlatom na Zapadu, nego o promjeni preferencija zapadnih ulagača u zlato. Ostaje za vidjeti hoće li se potražnja za zlatnicima oporaviti ili će i na zapadu zlatne poluge postati trajno popularniji oblik zlata.
Među azijskim tržištima do najvećeg interesa za zlato došlo je u Kini. Kinezi su u samo tri mjeseca kupili 80 tona zlata. Ovaj porast interesa za zlato potvrđuje status zlata kao sigurne investicije u nesigurnim vremenima, s obzirom da se događa u trenutku velikog pada na burzi dionica u Kini te velikih problema na tržištu nekretnina, koji kineske vlasti ne mogu zaustaviti čak niti zabranom spuštanja cijena nekretnina.
Očekuju li investitori novu krizu?
Špekulanti na Wall Streetu su također postali jako zainteresirani za zlato. Trenutno samo na futures ugovorima imaju kupljeno 575 tona zlata (cca 40 milijardi eura). Takva razina je zadnji puta postignuta 2020. godine u jeku pandemije. Postavlja se pitanje: kakvu krizu špekulanti sada očekuju?
Ako se pogleda aktivnost centralnih banaka, također se može uočiti dva interesantna podatka. Prvi je taj da 81% centralnih banaka očekuje da će centralne banke u idućih kolektivno povećati količinu zlata koje imaju na zalihama, a drugi je to da su još dvije centralne banke (indijska i nigerijska) odlučile vratiti svoje nacionalno zlato iz New Yorka i Londona u domovinu. To znači i da najhladniji i najrazumniji sudionici na tržištu zlata očekuju nesigurna vremena. Jer zašto bi inače kupovali najsigurniju moguću investiciju i preferirali čuvanje iste kod sebe, a ne kod bilo koga drugoga?
Možda najneobičniji i najmanje očekivan razvoj događaja na tržištu zlata se odnosi na industrijsku potražnju za ovim plemenitim metalom. Naime, količina zlata potrošena u elektronici porasla je za 14% u odnosu na godinu ranije i sada iznosi 68 tona kvartalno. Ovo je bio treći uzastopni kvartal da potrošnja zlata raste dvoznamenkastim postocima. Ako se ovaj podatak dodatno raščlani, vidi se da se najveći porast potrošnje zlata odnosi na zlato koje se ugrađuje u čipove, koji se u zadnje vrijeme ponajviše koriste za razvoj umjetne inteligencije. Ako se ova tehnologija nastavi razvijati trenutnim tempom, za očekivati je dodatni porast potražnje za zlatom, što bi moglo dovesti i do dodatnog porasta cijene ovog metala.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskih srebrnjaka u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
