1. 7. 2024.

Burzovna cijena zlata u eurima u prvih je šest mjeseci 2024. godine narasla za 15.3% i trenutno se nalazi na 2160.74 eura po unci, dok je cijena srebra u istom periodu porasla 26.1% i iznosi 27.08 eura po unci.

Time se nastavlja trend rasta cijene plemenitih metala tijekom nestabilnih i nesigurnih vremena u kakvima se trenutno nalazimo.

Zašto cijene plemenitih metala rastu?

Cijene plemenitih metala obično rastu tijekom kriznih razdoblja zato što investitori više nisu skloni riziku te počinju pribjegavati sigurnim instrumentima koji im mogu jamčiti zaštitu vrijednosti imovine. Rast potražnje logično vodi i rastu cijene. Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga smatra se ne samo sigurnim utočištem niskog rizika, već i instrumentom koji nosi visok prinos.

Kretanje cijene zlata prva polovica 2024.

Kretanje cijene zlata u posljednjih šest mjeseci. Izvor: World Gold Council.

Sa srebrom je situacija ponešto drugačija jer se znatno više koristi u industrijske svrhe, no mnogi analitičari predviđaju da će upravo potražnja za srebrom u sektoru tehnologija budućnosti sve više rasti u nadolazećim godinama.

kretanje cijene srebra prva polovica 2024.

Kretanje cijene srebra u posljednjih šest mjeseci. Izvor: Silverprice.org.

Faktori koji su doveli do velikog rasta cijene zlata i srebra u prvoj polovice ove godine odnose se na turbulentna geopolitička i geoekonomska događanja. Svjedočili smo nastavku rata u Ukrajini i Izraelu, sukobu SAD-a i Hutista na Crvenom moru, rastu tenzija između Irana i Izraela, smrti iranskog predsjednika, pokušaju atentata na slovačkog premijera te općenito rastu napetosti između Europe i SAD-a s jedne strane te Rusije, Kine i Irana s druge strane. Sigurnosna situacija u Europi napeta čemu svjedoči činjenica da se zapadne i sjeverne države pribojavaju širenja sukoba s Rusijom na njihovo tlo.

Na ekonomskom planu, američki javni dug nastavlja rasti, inflacija i dalje ne posustaje u dovoljnoj mjeri da bi se kamatne stope spustile, a SAD se suočava i s rastućim trendom dedolarizacije u svjetskoj trgovini što simbolizira istek ugovora o petrodolaru sa Saudijskom Arabijom. Njemačka je pretrpjela recesiju, Kina je nagomilala velike količine zlata, a zlatne rezerve središnjih banaka u svijetu sada su pretekle devizne rezerve eura.

Što očekivati u nastavku godine?

U nastavku godine, čeka nas daljnji razvoj situacije po pitanju brojnih kriza s kojima se svijet suočava. Kako će se sve rasplesti, nitko ne može prognozirati sa stopostotnom sigurnošću, no ono što se da zaključiti jest da tržište osjeća neizvjesnost oko bliže budućnosti te stoga pojačano pribjegava investicijskom zlatu i investicijskom srebru. Pritom se ne radi samo o malim investitorima, već i o velikim institucionalnim investitorima.

Ono što nam je poznato jest da se svijet trenutno nalazi u megaizbornoj godini u kojoj su se poklopili izbori u nizu zemalja, među ostalim u SAD-u, Francuskoj, Britaniji, Belgiji, Indiji, Iranu, Pakistanu, Tajvanu i brojnim drugima. U SAD-u još uvijek traje velika polarizacija uoči izbora koji će se održati u studenom, dok su u Francuskoj nakon održanog prvog kruga napetosti na visokoj razini. U Njemačkoj su izbori sljedeće godine, no ne očekuje se ništa manje dramatičnosti od francuskih ili američkih.

Osim političkih previranja u brojnim zemljama, svjetska javnost pribojava se i daljnjeg širenja različitih sukoba. Veliki dio Afrike već se nalazi u sukobima, strahuje se od rata na Tajvanu, širenja konflikta na Bliskom istoku te istoku i jugoistoku Europe. Poneki analitičari ono što se trenutno odvija već klasificiraju kao svojevrsni treći svjetski rat ili barem uvod u neku vrstu globalnog sukoba.

U takvim okolnostima, u kojima vojna izdavanja čak i onih zemalja koje su dugo vremena imale politiku “demilitarizacije” značajno rastu te u kojima su ekonomska kretanja neizvjesna, cijena plemenitih metala prirodno nastavlja rasti.

Je li dobro vrijeme za kupnju zlata i srebra?

Radi se o odličnom trenutku za kupnju investicijskog zlata, ali i investicijskog srebra u vidu srebrnjaka i srebrnih poluga. Cijena zlata u posljednjih je 20 godina imala prosječni godišnji rast od 9% odnosno 565% kumulativno, što jasno pokazuje zašto se radi o instrumentu dugoročne štednje. 

Međutim, imali smo prilike vidjeti barem dvije krizne situacije u kojima je cijena zlata skočila još značajnije nego inače. Razdoblje između 2008. i 2011. donijelo je veliku financijsku krizu, rat između Rusije i Gruzije, kao i građanske sukobe u Libiji i Siriji. Upravo u tom periodu cijena zlata porasla je za gotovo 200%. Drugi primjer je razdoblje od kinesko-američkog trgovinskog rata, početka koronakrize, visoke inflacije, preko rata u Ukrajini i Izraelu pa sve do danas, kada je cijena zlata porasla za 100%.

Što se tiče cijene srebra, ona je skočila za 453% u posljednjih 20 godina, a s obzirom da se srebro koristi u izradi mikročipova, baterija, 5g tehnologije, solarnih panela, električnih automobila i vjetroelektrana, izgledno je kako će mu cijena dodatno rasti u narednih 10 godina, možda i više u postotnom smislu od cijene zlata.

Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata

Pogledaj najbolju ponudu investicijskih srebrnjaka u Hrvatskoj klikom na link:

 

 

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.