Prema određenim izvorima iz industrije plemenitih metala, Narodna banka Kine u posljednje vrijeme nabavlja znatno veće količine zlata nego što bi se to moglo iščitati iz službenih podataka. Procjene o kojim se količinima zlata radi variraju, no činjenica ostaje da je interes središnjih banaka poput kineske za zlatom u posljednjih nekoliko godina na iznimno visokoj razini.
Jesu li kineske zlatne rezerve veće od službenih procjena?
Prema javno dostupnim podacima Svjetskog vijeća za zlato, Kina, zaključno s 23 tone koje je nabavila u listopadu ove godine, posjeduje sveukupno 2215 tona zlata. No, prema analitičaru Janu Nieuwenhuijsu, Narodna banka Kine trenutno drži preko 5220 tona zlata, što ju stavlja odmah iza SAD-a po zlatnim rezervama na svjetskoj ljestvici. To također implicira da se radi o gotovo dvostrukoj većoj količini zlatnih rezerva od onog što govore službene procjene.
Nieuwenhuijs je još u veljači za Business Insider izjavio da Narodna banka Kine nabavlja zlato preko posredničkih banaka kako bi dizala što manje prašine te kako ne bi značajnije utjecala na rast cijene zlata. Svake godine jedan dio nabave zlata djelomično prolazi ispod radara, što se može iščitati iz razlike između službenih sektorskih procjena potražnje za zlatom MMF-a koji odudaraju od podataka koje provjerava i dostavlja konzultantska tvrtka Metals Focus u svrhu službenih izvješća Svjetskog vijeća zlata. Prema Nieuwenhuijsu, anonimni izvori iz industrije tvrde kako se 80% te razlike odnosi na “tajne” nabave spomenutih banaka podružnica.
Zašto Kina nabavlja zlato?
Narodna banka Kine želi se odmaknuti od dolara te pojačati internacionalizaciju juana. To radi tako što se, za početak, rješava dolara kupujući zlato. Prema Nieuwenhuijsu, Kina postavlja temelje za velike promjene u međunarodnom monetarnom poretku i cilj joj je nabaviti što više zlata u kratom roku. Njegove procjene, koje se temelje na određenim industrijskim izvorima, govore kako je Kina u trećem kvartalu ove godine prikupila 179 tona zlata, od čega je 101 tona prošla “ispod radara”. Štoviše, unutar ove godine Narodna banka Kine nabavila je sveukupno 593 tone, što je 80% veća količina zlata od one koju su nabavili u prva tri kvartala prošle godine.
Kina želi pokazati zapadnim zemljama da im može parirati po pitanju zlatnih rezervi, ali istovremeno ne želi previše pozornosti jer bi zlatu tada cijena mogla značajno narasti pa bi ga bilo skuplje nabavljati. Povrh toga, kineski privatni sektor navodno drži 23745 tona zlata, što znači da se u Kini, prema ovim procjenama, nalazi oko 29000 tona zlata. Narodnoj banci Kine odgovara i to što obični građani, osobito mladi koji imaju novaca, ulažu u investicijsko zlato jer je gospodarstvo zemlje na taj način sigurnije.
Jesu li kineske zlatne rezerve deset puta veće od službenih procjena?
Ideja da Kina posjeduje znatno više zlata nego što govore službene brojke nije svojstvena samo analitičarima iz Gainesville Coins. Analitičar Dominic Frisby za Kitco News, izjavio je da su službene brojke tek “ublažavanje stvarne situacije”. “Kina je iznimno ambiciozna” smatra Frisby. “Vjerojatno se bavim ovom temom više od ikoga, a sada ću vam reći zašto su kineske zalihe do deset puta veće od onog što tvrde.”
Frisby objašnjava kako je Kina najveći svjetski proizvođač, ali i uvoznik zlata. Istovremeno, zemlja se vodi geslom “ne smijemo previše sjajiti”, što znači da nije poželjno isticati svoju prednost. Kao što smo već objasnili, to se u prvom redu odnosi na situaciju u kojoj bi se Frisbyjeve tvrdnje pokazale točnima, što bi posljedično dovelo do rasta cijene zlata, a to nije u interesu Narodnoj banci Kine.
Kina je u posljednjih nešto više od dva desetljeća proizvela preko 7000 tona zlata, a prema Frisbyju, više od pola tog iznosa nalazi se u državnom vlasništvu, s tim da se ostatak ne izvozi iz zemlje. “Dakle, svo zlato koje je iskopano, ostaje u Kini”, zaključuje Frisby.
S druge strane, nije poznato koliko je točno zlata ušlo u Kinu preko Šangajske burze zlata iz Švicarske, Dubaija i Londona, no prema procjenama u posljednjih dvadeset i tri godine radi se o približno 22000 tona. Uzmimo u obzir da je oko 4000 tona već bilo u državnom vlasništvu 2000. godine i dolazimo do frapantne brojke od 33000 tona zlata. Od 33000 tona, polovica bi bila u državnom vlasništvu, dakle oko 16500 tona, dok bi ostatak zlata držali privatni vlasnici. To bi značilo da Kina posjeduje dvostruko više zlata od SAD-a, što bi imalo velike geopolitičke implikacije.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
