31.10.2023.
Najnoviji podaci objavljeni danas, na Svjetski dan štednje, pokazuju kako Hrvati u obliku depozita u bankama drže čak 37.6 milijardi eura, što je gotovo 10.000 eura po stanovniku, objavio je HNB. Radi se o porastu od 9.4% u odnosu na prošlu godinu.
Većina tog novca, 28.9 milijardi eura, odnosi se na prekonoćne depozite, dok samo manjina štediša novce drži u obliku oročene štednje koja se zadnjih godina nije pokazala pretjerano isplativom.
Kamatne stope i dalje niske
Stopa inflacije u Hrvatskoj i dalje se nalazi među najvišima u eurozoni. Hoće li inflacija opet izmaknuti kontroli, ostaje vidjeti, no stručnjaci iz HNB-a prognoziraju kako bismo se do kraja godine mogli naći u tehničkoj recesiji koja je zahvatila neke velike gospodarske igrače poput Njemačke.
S druge strane, kamatne stope na štednju i oročene depozite nisu ni približno dovoljne kako bi pokrile stopu inflacije. Banke su izvjesno vrijeme držale kamatne stope blizu nule, iako je Europska središnja banka već znatno podigla kamatne stope. Deblji kraj u toj priči su, naravno, izvukli štediše.
Premda banke sada nude neke proizvode s kamatnim stopama između 0.8 i 1.5%, to je i dalje znatno niže od stope inflacije koja je ovaj mjesec u Hrvatskoj iznosila 5.8%. Pritom je svima jasno da su u praksi mnoga poskupljenja i znatno veća od onog što sugeriraju službeni podaci.
Banke bilježe rekordne profite
Istovremeno, banke imaju nikad zabilježen rast profita. Ove godine dobit je narasla za čak 73.2% u odnosu na lani, a riječ je o stotinama milijuna eura. Pored toga, povrat na imovinu (ROA) te povrat na kapital (ROE) također su dosegli rekordne razine od 1.9% i 16.8%.
To ne treba čuditi jer će prema procjenama HNB u ovoj godini platiti sveukupno preko 500 milijuna eura kamata poslovnim bankama. Ovo ne bi bilo moguće da Europska središnja banka nije podigla kamatnjak s 0.5 na 4.5%. Iako su poslovne banke dobivale visoke kamate za svoje depozite kod središnje banke, kao što smo napomenuli, svojim klijentima nisu htjeli povisiti kamatu na štednju sve donedavno.
Zašto Hrvati pretežno štede u bankama?
Nažalost, hrvatski štediše u bankama još uvijek drže više desetina milijardi eura. Unatoč tome što su izgubili preko 25% vrijednosti u posljednjih nekoliko godina, količina depozita i dalje raste iz godine u godinu. Premda građani ne vjeruju bankama u tolikoj mjeri, stvar je stare navike koja perzistira već desetljećima.
Povrh svega toga, tu je i niska razina financijske pismenosti te klasična pasivnost. Naime, mnogi ne iskorištavaju vrijeme kako bi razmislili, educirali se i donijeli odluku koja je zaista u njihovom interesu, već budućnost svoje štednje prepuštaju izjedanju od strane inflacije uz slabe ili nikakve kamate u banci.
Zbog manjka znanja i financijskih vještina, mnogi građani nastavit će gubiti svoje mukotrpno zarađene novce i stoga je od iznimne važnosti pokrenuti raspravu o drugim oblicima štednje, osobito realnoj imovini poput investicijskog zlata.
Štednja u zlatu kao alternativa
Investicijsko zlato u vidu zlatnika i zlatnih poluga u posljednjih 20 godina ima prosječni godišnji rast od 8.7%, gledano u eurima. Nadalje, u posljednjih 50 godina cijena zlata narasla je preko 5500%, u posljednja dva desetljeća preko 468%, a u zadnjih 5 godina više od 73%. Investicijsko zlato, u tom pogledu, jedan je od najsigurnijih i najefikasnijih oblika dugoročne štednje, što jasno pokazuju povijesni podaci.
Ulaganje u zlato čuva vrijednost imovine, a štediši također donosi i pozamašan prinos. Otporno je inflaciju i investitori mu često pribjegavaju za vrijeme gospodarskih, financijskih i svih oblika društvenih kriza. Tijekom posljednje velike financijske krize od 2007. do 2011., cijena zlata narasla je za nešto manje od 200%.
Investicijsko zlato oslobođeno je plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit i svih drugih vrsta nameta. Visoko je likvidno, standardizirano te univerzalno priznato kao poželjna vrijednost, što znači da se bilo gdje u svijetu, u bilo kojem trenutku može zamijeniti za novac po približno istoj cijeni.
Zbog svega navedenog, štednja u zlatu može biti isplativa alternativa neisplativoj bankovnoj štednji o kojoj, nažalost, još uvijek ovisi većina hrvatskih građana.
Zaprati naš Telegram kanal i ostani u toku putem linka: https://t.me/centarzlata
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
