2.8.2023.
Kreditna agencija Fitch smanjila je kreditni rejting SAD-a s najviše razine AAA na AA+ zbog očekivanja pogoršanja fiskalne situacije u naredne tri godine. Nakon odluke Fitcha, pali su američki terminski indeksi, što bi moglo rezultirati i padom S&P500 indeksa na Wall Streetu već drugi dan za redom. Na valutnom tržištu dolar je blago oslabio u odnosu na euro, a dugoročne posljedice pada kreditnog rejtinga tek će se pokazati.
Tri razloga za pad kreditnog rejtinga
1. Prevelik javni dug
Na stranici Fitch Ratings među glavnim razlozima navode se pogoršanje fiskalnih uvjeta, kao i rastući javni dug. Iz Fitcha smatraju da je fiskalna politika u SAD-u nestabilna, komplicirana i srednjoročno nedefinirana. Prema Fitchu, gospodarstvo će definitivno usporiti u 2024., dok će se omjer duga i BDP-a, koji je ekstremno visok, povećati sa 112.9% na 118.4% do 2025., čineći američku ekonomiju još više ranjivom na ekonomske šokove.
Zaduživanje će biti skuplje kao rezultat visokih kamatnih stopa koje su podignute radi ublažavanja inflacije. U narednih 10 godina, starenje stanovništva također će postati sve izraženije, stvarajući dodatni fiskalni teret proračunu.
2. Politička nestabilnost
Nadalje, problem ne leži isključivo u činjenici da javni dug prebrzo raste zbog povećanja rashoda, već u tome što se njegov plafon kontinuirano podiže u klimi političkih tenzija i prijepora, stvarajući osjećaj neizvjesnosti među investitorima. Podsjetimo, SAD je u lipnju za dlaku izbjegao bankrot odnosno nemogućnost otplaćivanja svojih vjerovnika zbog sukoba demokrata i republikanaca koji je nastao u Kongresu oko izglasavanja dizanja plafona duga.
Takvih situacija bilo je i ranije, međutim, postoji bojazan da će jednom doći trenutak kada dogovor neće biti postignut na vrijeme i kad će se SAD naći u situaciji bankrota.
3. Nova recesija
Iz Fitcha prognoziraju kako će SAD skliznuti u recesiju u sljedeća dva kvartala zbog strogih kreditnih uvjeta, slabljenja ulaganja i usporavanja potrošnje. U 2024. prognozira se ukupni rast BDP-a od samo 0.5%, gotovo unutar statističke pogreške, što u prijevodu znači sve izglednija stagnacija gospodarstva.
Moguće posljedice pada kreditnog rejtinga
-
Pad dionica
Nije riječ o prvom putu da američki krediting rejting pada. 2011. godine u jeku velike financijske krize Standard & Poor’s također je smanjio američki krediting rejting. Nakon objave o smanjenju, svjetske burze su pale, a tri glavna američka burzovna indeksa pala su između 5 i 7%. Trošak osiguranja od neispunjavanja obveza za američke dugove, narastao je s 25 baznih bodova u 2007. na raspon od 55 do 75 bodova u 2011., što govori o težini situacije tada.
-
Skuplje zaduživanje
Snižavanje kreditnog rejtinga znači da će se američko zaduživanje smatrati rizičnijim pa će stoga biti i skuplje zbog lošijih kamatnih uvjeta. SAD-u se ionako gleda kroz prste oko omjera duga i BDP-a. Primjerice, medijalna vrijednost tog omjera za zemlje s AAA rejtingom je 39.3%, za zemlje s AA’ rejtingom 44.7%, a u SAD-u je taj omjer, kao što smo naveli 112.9%.
-
Negativna očekivanja investitora
S druge strane, investitori koji su “na iglama” svaki put kada se u SAD-u raspravlja o dizanju plafona duga, sada imaju službenu “na papiru” potvrdu od ugledne kreditne agencije da su njihovi strahovi opravdani i da predstavljaju realnu prijetnju američkoj ekonomiji. Potražnja za dolarom i američkim trezorskim zapisima u budućnosti bi zbog toga mogla pasti.
-
Investitori se okreću sigurnoj imovini
Iz tog razloga ne treba čuditi što se sve više investitora okreće zlatu kao sigurnoj imovini u nesigurnim vremenima. U prvoj polovici 2023., potražnja za zlatom (uračunato tržište preko šaltera) narasla je za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ulaganje u investicijsko zlato također je poraslo u drugom kvartalu 2023. u odnosu na prethodni kvartal za 6%. Potražnja središnjih banaka za zlatom dosegla je rekordnu razinu u prvoj polovici 2023. s čak 387 tona.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.