Novi ulagači koji se po prvi put susreću s ulaganjem u fizičko zlato skloni su promatranju kratkoročnih promjena u cijeni zlata te formiranju ulagačke strategije na temelju tih fluktuacija. Kada govorimo o kratkoročnim fluktuacijama, riječ je o promjenama koje se događaju u intervalu od nekoliko mjeseci do maksimalno godine dana, dok bi pojam dugoročnog kretanja cijene mogli definirati kao razdoblje dulje od 5, a prema nekim klasifikacijama čak 10 godina.
U ovom članku objasnit ćemo jednu od najčešćih grešaka koja se događa kada na investicijsko zlato gledamo kao na kratkoročnu investiciju sa svrhom brze zarade, a bez da pritom posjedujemo stručno znanje o tržištu i ulaganjima.
Kratkoročno ulaganje u zlato nije za svakoga
Fokusiranjem na kratki rok, novi, a ponekad i neiskusni ulagači postaju osjetljivi na male promjene u cijeni koje se mogu kretati unutar nekoliko postotaka gore ili dolje u kratkom vremenskom intervalu. Najčešće to zna izgledati ovako. Ulagač X čuje da je cijena zlata narasla za nekoliko posto te da bi uskoro mogla doseći rekordnu razinu. U tom trenutku kupuje zlato i čeka neko kratko vrijeme, primjerice nekoliko mjeseci ili rjeđe godinu dana kako bi ostvario prinos. No, unutar tog kratkog intervala, cijena nekoliko puta padne, ponovno naraste te se stabilizira i ulagač na kraju ne uspijeva zaraditi onoliko koliko je očekivao. Ulagač X, nezadovoljan kretanjem cijene, zatim prodaje zlato i to baš u trenutku kad je cijena možda i na najnižoj razini te godine. Isti ulagač potom se pita sljedeće: ako je prosječni godišnji rast cijene zlata u posljednja dva desetljeća u eurima više od 8.9%, kako je onda moguće da nisam ništa zaradio ili sam čak u minusu za nekoliko posto?
O čemu se radi? Naime, ulagač X zapetljao se u mrežu kratkoročnog špekuliranja i želje za brzom zaradom, donijevši pritom nekoliko pogrešnih odluka. Na cijenu zlata utječe cijeli niz faktora, od troškova i načina poslovanja rudarskih kompanija, njihove opreme, mehanizacije i goriva, zatim do stope reciklaže zlata, potražnje za zlatom koja ovisi o nesigurnosti na tržištu, izgledima za recesiju, konkurentskim proizvodima poput državnih obveznica, politikama središnjih banaka vezanih za razinu kamatnih stopa i brojni drugi o kojima bismo mogli napisati knjigu. Zbog svih tih čimbenika, cijena zlata u kratkom roku logično fluktuira.
Da bismo ulagali na kratki rok i zaradili, potrebno je izvrsno poznavanje spomenutih faktora, kao i načina na koji tržište funkcionira. Bez stručnog obrazovanja i dugogodišnjeg iskustva u tom području, teško da ćemo znati plivati u ovim vodama. Iz tog razloga, strategije koje se baziraju na kratkoročnom špekuliranju i svakodnevnim praćenju cijene u svrhu brze zarade naprosto nisu preporučljive za nove i neiskusne ulagače.
Jedna od najosnovnijih grešaka koju je počinio naš ulagač X u gore navedenom primjeru jest to što je kupio kad je cijena već dobrano narasla, a prodao kad se cijena već neko vrijeme držala na osjetno nižoj razini. Stručnom ulagaču koji ulaže na kratki rok nikad se ne bi dogodila ovakva pogreška jer bi on na temelju istraživanja tržišta i poznavanja velikog broja varijabli, otprilike odredio kada bi cijena mogla biti niža, što bi označilo trenutak kupovine te potom kada bi cijena mogla znatnije porasti, što bi u prijevodu označilo trenutak prodaje. Pristup pripremljenog stručnog ulagača dijametralno je suprotan onom impulzivnog pristupa neiskusnog ulagača X, međutim čak ni stručan investitor ne može uvijek anticipirati sve moguće nepredvidljive varijable koje s vremena na vrijeme potresaju tržište, što znači da ni on neće uvijek biti “u plusu”. Iz tog razloga, za većinu ulagača naprosto nije preporučljivo kratkoročno ulaganje u zlato.
Dugoročno ulaganje u zlato
Čekanje da cijena padne za koji postotni bod prije same kupovine nije loša ideja jer ćemo kupiti zlato sa svojevrsnim diskontom, no gledano dugoročno tih 1%, 2% ili čak 3% neće nam mnogo značiti. Evo zašto. Od ukinuća zlatnog standarda 1971. godine, kada je zlato postalo roba čija se cijena formira na tržištu temeljem zakona ponude i potražnje, do današnjeg dana, cijena zlata narasla je za preko 5500%. Gledano u eurima, u posljednjih 20 godina, cijena zlata narasla je za 467.4%, a u posljednjih 5 godina 70.3%.
Prosječni godišnji rast u posljednja dva desetljeća doista jest 8.9%, no to je tek prosjek i ne znači da je svake godine rast imao točno tu vrijednost. To na stranu, ako zlato gledamo kao dugoročnu štednju kojom čuvamo kupovnu moć i pritom ostvarujem prinos, uzevši u obzir podatke koje smo naveli, postane nam jasno zašto nam male fluktuacije u cijeni od mjeseca do mjesec nisu nešto na što trebamo obraćati preveliku pozornost.
Upravo zbog toga, sam tajming kupnje zlatnih poluga i zlatnika nije od prevelike važnosti za sve one koji u investicijsko zlato ulažu s dugim rokom na umu. Ulaganje u zlato više nalikuje cjelodnevnom maratonu, nego sprintu na 100 metara.
Od pitanja “kada kupiti zlato?” puno je bitnije ono “gdje kupiti zlato?”, a odgovor na to pitanje je svakako – Centar Zlata. Centar Zlata ovlašteni je distributer vodećih europskih privatnih i državnih kovnica zlatnih poluga i zlatnika, a kupnju je moguće obaviti i preko webshopa uz 100% osiguranu dostavu na kućnu adresu u roku samo dva radna dana od narudžbe.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
