Sada je već gotovo svima jasno da je držanje viška novca na bankovnom računu ili u gotovini neisplativo. Visoka inflacija koja i dalje vlada umanjuje vrijednost novca, zbog čega je novac potrebno uložiti u neke druge oblike imovine koji nude mogućnost ostvarenja prinosa koji bi nadoknadio gubitak uslijed inflacije. 

Ulaganje u realnu imovinu u vidu imovinskih klasa poput nekretnina i zlata najpopularniji je način zaštite vrijednosti od inflacije jer takvu imovinu, za razliku od novca, nije moguće stvoriti ni iz čega, zbog čega ona dobro zadržava svoju vrijednost. Realna imovina posebno je zanimljiva za ulaganje u periodu recesije jer tada druge imovinske klase, poput dionica i fondova, u pravilu gube svoju vrijednost, stvarajući gubitak investitorima.

U ovom ćemo tekstu analizirati nekretnine i investicijsko zlato te ih usporediti kao oblike dugoročnog ulaganja po najbitnijim kriterijima za investitore.

Usporedba zlata i nekretnina

Prinos

Ostvareni prinos, odnosno zarada, najbitniji je kriterij kad govorimo o tome koliko je neko ulaganje dobro za investitore. Kod zlata i nekretnina, ostvareni prinos mjeri se u porastu tržišne cijene od trenutka kupnje do trenutka prodaje pojedinog komada zlata ili stana, kuće ili zemljišta. Iako prinos u prošlosti nije garancija prinosa u budućnosti, povijesni podaci pružaju nam bitne informacije koje možemo iskoristiti za prilagodbu svojih očekivanja.

Zlato je burzovna roba kojoj se cijena formira na globalnoj razini te je stoga moguće jednostavno izračunati njegovu isplativost. Cijene nekretnina, s druge strane, uvelike ovise o tipu, stanju i lokaciji nekretnine pa se međusobno mogu znatno razlikovati. Pogledajmo stoga usporedbu kretanja cijene zlata u eurima u zadnjih dvadeset godina s kretanjem indeksa cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj kojeg prati HNB u istom tom periodu:

Iz priloženog možemo zaključiti kako je cijena zlata u eurima rasla više od cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina. Rastu cijena nekretnina potrebno je dodati razliku ostvarenih prihoda uslijed iznajmljivanja i rashoda zbog poreza i održavanja kako bi se dobila cjelovita slika o isplativosti takvog oblika ulaganja, ali taj podatak jako ovisi o samoj nekretnini. Iz navedenog, vidljivo je kako se ulaganjem u zlato u prosjeku mogao ostvariti viši prinos nego ulaganjem u nekretnine u istom periodu.

Likvidnost

Nakon prinosa, likvidnost je vjerojatno najbitniji kriterij kod odabira vrste ulaganja. Likvidnost je mogućnost lakog i brzog pretvaranja pojedine vrste imovine u gotov novac. Što je neka imovina likvidnija, to je privlačnija investitorima jer takva imovina pruža visoku razinu fleksibilnosti i neovisnosti, dok one nelikvidne investicije mogu zarobiti kapital i značajno ograničiti investitora.

Kod fizičkog investicijskog zlata u obliku standardiziranih zlatnih poluga i zlatnika, likvidnost je vrlo visoka. Takvu imovinu moguće je zamijeniti za novac po aktualnom tečaju bilo gdje u svijetu jer je zlato svugdje tražena i vrijedna roba. Sve što je potrebno jest odnijeti zlato kod ovlaštenog trgovca koji nudi uslugu otkupa zlata te svoj zlatnik ili polugu zamijeniti za novac u svega nekoliko minuta.

Kod nekretnina, situacija je malo složenija. Poželite li prodati svoju nekretninu i unovčiti ju, to možete napraviti, ali to će vas vjerojatno koštati dosta vremena, a često i živaca. Pronaći adekvatnog kupca koji je spreman platiti fer tržišnu cijenu, bez pretjeranog cjenkanja i zavlačenja, nije jednostavno, a poželite li ubrzati proces prodaje, izgledno je da ćete morati pristati na nižu cijenu od tržišne kako biste se brzo domogli novca. Zlato stoga predstavlja likvidniji oblik imovine od nekretnine.

Porezi

Još jedan bitan aspekt ulaganja je porezno opterećenje koje pojedini oblici imovine nose sa sobom. Oporezivanje može značajno utjecati na isplativost ulaganja, a državne regulacije mogu otežati kupnju i prodaju imovine.

Ulaganje u zlato u fizičkom obliku jedno je od rijetkih oblika ulaganja koje je u potpunosti oslobođeno svih poreza i nameta, uključujući PDV i porez na kapitalnu dobit, ako ga investitor kupuje kao fizička osoba. U prijevodu, sva zarada od ulaganja ostaje investitoru, bez ikakvih obaveza prema državi. To je slučaj od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine i predstavlja veliku prednost investicijskog zlata naspram drugih oblika ulaganja.

S druge strane, kupnja nekretnina podliježe plaćanju poreza na promet nekretninama, a samo posjedovanje nekretnine sa sobom nosi i druge obveze prema državi u vidu raznih komunalnih davanja. Uz to, sve je izglednije kako će vlast u nekoj od narednih godina uvesti dugo najavljivani dodatni porez na nekretnine kojeg će u zasada nepoznatom iznosu na godišnjoj razini vjerojatno plaćati svi vlasnici više od jedne nekretnine, po uzoru na brojne europske države, što će dodatno opteretiti vlasnike nekretnina i smanjiti isplativost njihovog ulaganja.

Investicijsko zlato dolazi u obliku zlatnih poluga i zlatnika raznih veličina

Iskoristivost

Financijski aspekt ulaganja nije nužno jedini kriterij kod odabira investicije za određene ulagače. Nekima je bitno i da svoju imovinu mogu aktivno koristiti, ako to požele. Nekretnine u tom smislu pružaju mogućnost boravka u njima, bilo da se radi o stanu u Zagrebu ili vikendici na obali, investitor može koristiti svoj prostor, ako ga ne iznajmljuje u to vrijeme.

Zlato, s druge strane, sličnije je gotovini u tom pogledu, budući da predstavlja pasivan oblik imovine kojem je primarni cilj zadržavanje vrijednosti, a ne aktivno korištenje. Iako je tehnički moguće i zlato koristiti u proizvodnji raznih predmeta te ono zaista ima široku primjenu u industriji, većina investitora će ga držati pohranjenog na sigurnom mjestu gdje ono čuva svoju vrijednost.

Zaštita od recesije

Činjenica je da i nekretnine i zlato imaju svoje prednosti kao oblici dugoročnog ulaganja, no mnogi stručnjaci smatraju kako je izloženost prema nekretninama u Hrvatskoj prevelika, budući da velik broj investitora preferira isključivo nekretnine kad se radi o čuvanju vlastitog kapitala. Hrvatska prednjači na listi zemalja EU s najvećim udjelom nekretnina u ukupnom bogatstvu građana, a takva je situacija posebno rizična u periodu recesije koji je, čini se, pred nama.

Naime, recesija u eurozoni već je krenula, a za očekivati je njeno jačanje i širenje. Za vrijeme recesije, ulaganje u nekretnine vrlo je rizično jer cijene imaju tendenciju opadanja, budući da si sve manji broj kupaca može priuštiti stan ili kuću. Kupnja nekretnine netom prije pojave recesije stoga se u pravilu ne preporuča, a situaciju za investitore dodatno komplicira i postojanje nekretninskog balona čije puknuće u Hrvatskoj mnogi očekuju.

S druge strane, investicijsko zlato široko je poznato kao zaštita od nepovoljnih ekonomskih pojava koje, između ostalog, uključuju recesije, inflacije i geopolitičke nepogode poput ratova. Cijena zlata u prošlosti uvijek je najviše rasla upravo u tim periodima, a najbolji je primjer Velika recesija 2008. godine kad je cijena narasla gotovo 200% u svega nekoliko godina.

Zaključak – zlato ili nekretnine?

I investicijsko zlato i nekretnine mogu biti dobro ulaganje i u pravilu su bolji izbor čuvanja kapitala od držanja novca na bankovnom računu, ali činjenica je da se zlato u proteklih dvadeset godina pokazalo kao bolji izbor za većinu investitora, pogotovo za one koji si ne mogu tako jednostavno priuštiti dodatnu nekretninu u svrhu ulaganja. Zlato je donosilo veći prinos, likvidnije je, oslobođeno je poreza te pruža zaštitu od recesije.

Upravo je zadnja stavka posebno bitna u vremenima u kojima se nalazimo. Ulaganje u nekretnine u ovom je trenutku, po rekordno visokim cijenama, vrlo rizična aktivnost. Istovremeno, dolazak nove recesije povijesno je bio dobar pokazatelj nadolazećeg rasta cijene zlata. Iako se povijest uvijek ne ponavlja, kaže se da se rimuje, tako da je za očekivati da će svi koji u svom vlasništvu drže nešto zlatnih poluga i zlatnika u recesiji proći bolje od onih koji zlato nemaju.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.