9.6.2023.
Eurozona, skupina dvadeset zemalja članica Europske unije koje koriste euro kao vlastitu valutu, ove je godine ušla u tehničku recesiju, što znači da je zabilježen pad realnog BDP-a u dva uzastopna kvartala. Pad gospodarske aktivnosti u eurozoni ponajviše je uzrokovan lošim kretanjima u Njemačkoj, gospodarski najbitnijoj europskoj državi.
Osim Njemačke, među državama s posebno lošim rezultatima u prvom kvartalu 2023. godine je i Republika Irska kojoj je realni BDP u odnosu na prethodni kvartal pao za visokih 2.7%. Irska služi kao europsko sjedište brojnih multinacionalnih kompanija pa ovaj pad ukazuje na moguće usporavanje gospodarstva na globalnoj razini koje bi uskoro moglo uslijediti.
Neizvjesnost u SAD-u i UK-u
Osim eurozone, rani znaci recesije pojavljuju se i u drugim razvijenim zapadnim gospodarstvima. U SAD-u je tako broj ljudi koji se prijavio za poticaje za nezaposlene narastao na najvišu razinu još od listopada 2021. godine, kada je nezaposlenost bila visoka zbog učinka pandemije koronavirusa. Ova se metrika često koristi za stjecanje uvida u američko tržište rada te općenito stanje najbitnijeg svjetskog gospodarstva.
Veliki broj ekonomista smatra kako se i SAD nalazi pred novom recesijom, što je u skladu i s predviđanjima MMF-a kako se pred svjetskim gospodarstvom nalaze “teška vremena”. Ova recesija bit će uzrokovana mnogim faktorima među kojima se ističu visoka i uporna inflacija, dizanje kamatnih stopa te usporavanje tržišta nekretnina.
Upravo bi tržište nekretnina moglo dovesti do recesije u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazuju najnoviji podaci s tržišta koji ukazuju na veliki pad kupovne aktivnosti te, posljedično, i cijena nekretnina. Tržište nekretnina jedno je od glavnih pokretača cjelokupnog gospodarstva, a kad se na njemu dogodi pad, to se neminovno osjeti i u ostalim sektorima. Kao glavni uzrok također se navodi visoka inflacija koja smanjuje kupovnu moć građana te s vremenom obezvrjeđuje vrijednost njihovog novca.
Vrijeme za ulaganje?
Povijesno gledano, periodi recesija često su se mogli iskoristiti za povećanje vlastitog bogatstva, iako se radi o vremenima u kojima cjelokupno gospodarstvo, ukupno gledano, usporava. To se moglo postići raznim vrstama ulaganja novca u neke druge oblike imovine. U periodu u kojem osim recesije vlada i visoka inflacija, držanje novca u gotovini ili na bankovnom računu posebno je neisplativo jer taj novac iz dana u dan gubi svoju kupovnu moć.
Ulaganje viška novca stoga je racionalna odluka za koju se u vrijeme inflacije odlučuje velik broj građana, a tipovi imovine u koje je moguće ulagati novac znatno se razlikuju – od klasičnih nekretnina do dionica i investicijskog zlata.
Što se nekretnina tiče, ulaganje u njih u doba recesije posebno je rizično. Kao što je spomenuto, na određenim tržištima već je došlo do pada cijene nekretnina, a u recesiji je izgledno da cijene nastave padati zbog smanjene potražnje uslijed manje kupovne moći građanstva. Iako je to možda dobra vijest za one koji traže nekretninu za stanovanje i mogu si je priuštiti, onima koji u nekretnine ulažu s ciljem ostvarenja financijske koristi pad cijena ne ide u prilog.
Osim nekretnina, dionice i razni dionički fondovi također su popularna opcija za ulaganje. Problem kod dionica je što su izravno povezane s kretanjem gospodarstva jer se zapravo radi o vlasničkim udjelima u kompanijama. Načelno, takva ulaganja mogu biti isplativa u periodima ekonomskog rasta i ekspanzije, ali u razdoblju recesije, gospodarstvo pati i poduzeća ostvaruju slabije poslovne rezultate, što dovodi do pada cijena dionica te gubitka za ulagače.
Investicijsko zlato – ulaganje u doba recesije
S druge strane, ulaganje u plemenite metale, među kojima se ističe investicijsko zlato, kroz povijest se nebrojeno puta pokazalo posebno isplativim u ekonomski nesigurnim vremenima. Pogledamo li Veliku recesiju koja je pogodila svijet 2007. godine, možemo vidjeti kako je cijena zlata u svega četiri godine narasla za gotovo 200%, što je investitorima donijelo pozamašan prinos u periodu u kojemu je većina ostalih oblika imovine bila u gubitku.
Sličan trend zabilježen je i proteklih godina u kojima je svijet pogodila pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini te visoka inflacija. U posljednjih pet godina, cijena zlata u eurima narasla je za više od 60%, što dokazuje otpornost zlata na nepovoljne ekonomske pojave. Osim što im cijena u pravilu raste u doba recesije, zlatne poluge i zlatnici dobra su imovina za posjedovati i jer su u potpunosti neovisne od banaka i države, što je posebno korisno za vrijeme recesije kad financijski sustav može biti u problemima.
Ne čudi stoga da potražnja za investicijskim zlatom koje se smatra sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima trenutno raste u svijetu – kako kod manjih investitora, tako i kod velikih institucionalnih ulagača poput središnjih banaka. U iščekivanju nove recesije, mnogi očekuju i rast cijene zlata te mogućnost ostvarenja visokih prinosa ulaganjem u žuti plemeniti metal.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
O autoru:
Josip Kokanović, mag. oec.
Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.
Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
