5.4.2023. 

Cijena zlata u proteklih je nekoliko tjedana znatno porasla, pa tako trenutna cijena unce zlata u eurima iznosi oko 1850 eura, dok je dolarska cijena 2020 dolara. Radi se o najvišim cijenama u posljednjih godinu dana, ali te su cijene još uvijek ispod povijesnog vrhunca dosegnutog u ožujku 2022. godine. 

Cijena zlata u eurima u posljednjih je 30 dana narasla za 7%, dok je cijena srebra u istom periodu narasla za čak 19%. 

Kretanje burzovne cijene unce zlata u eurima u posljednjih mjesec dana

Slabiji dolar podupire rast zlata i srebra

Najnoviji rast cijena zlata i srebra u velikoj je mjeri uzrokovan slabljenjem američkog dolara do kojeg je došlo zbog pada dolarskog indeksa i kamatnih stopa na američke trezorske obveznice koje se na tržištu smatraju konkurentskim oblikom ulaganja plemenitim metalima. Pad kamatnih stopa na dolarske obveznice u kratkom roku često je u negativnoj korelaciji s cijenom zlata, što je slučaj i sada.

Do slabljenja dolara došlo je zbog više razloga, među kojima je kriza američkog bankarskog sektora u kojoj je došlo do propasti nekoliko banka. Osim toga, nedavni podaci o zaposlenosti u SAD-u slabiji su od očekivanog,. Podaci američkog Labor Departmenta pokazuju da je broj novih poslova pao na dvogodišnji minimum, što je kod mnogih stvorilo bojazan od usporavanja gospodarske aktivnosti i nove recesije.

Još jedan negativni trend za američki dolar je sve izraženija dedolarizacija u svijetu, odnosno proces odbacivanja američkog dolara u trgovini i monetarnim rezervama te njegova zamjena drugim valutama i zlatom. Naime, tzv. “BRICS” države, među kojima su Rusija, Kina i Indija navodno rade na razvoju nove valute koja bi za cilj imala smanjiti njihovu ovisnost o američkom dolaru i euru. To bi moglo dodatno narušiti vrijednost dolara koja počiva na njegovom statusu svjetske rezervne valute, što bi moglo dodatno povisiti cijenu zlata i srebra u dugom roku.

Središnje banke nastavljaju gomilati zlato u 2023.

Tržište zlata nastavlja dobivati značajnu potporu i od strane središnjih banaka koje su u prva tri mjeseca ove godine dodale dodatnih 125 tona zlata svojim rezervarama, što je najveći takav porast još od 2010. godine, pokazuju najnoviji podaci. Najveći kupci su Kina, Turska, Indija, Uzbekistan i Singapur, što ukazuje na trend prebacivanja zlata sa zapada na istok.

Velika potražnja od strane središnjih banaka uzrokovana je nestabilnostima na tržištima koje uključuju visoku inflaciju, pad povjerenja u američki dolar i bankarski sustav te težnju istočnih zemalja za većom dozom neovisnosti kod provođenja monetarne politike. Njihov rast potražnje za zlatom direktno utječe i na rast cijene plemenitih metala, a izgledno je da će se taj trend nastaviti i u ostatku godine.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.