U zadnje se vrijeme u javnosti sve češće može čitati o narodnim obveznicama, novim dužničkim instrumentima koje izdaje Ministarstvo financija, a namijenjene su štedišama koji nisu zadovoljni niskim kamatnim stopama u bankama. Iako državni dužnosnici te instrumente hvale na sav glas, a pridružuju im se i mnogi financijski komentatori, postoji i druga strana priče koja pokazuje da narodne obveznice nisu nužno idealan instrument za svačiju štednju.

Glavna prednost narodnih obveznica koja se oglašava jest njihova veća isplativost od klasične štednje u bankama. Naime, kamatne stope na štednju u bankama na povijesno su niskim razinama, dok se za narodne obveznice najavljuje kako će nositi godišnji prinos od nešto više od 3%.

Iz perspektive prinosa, narodne obveznice se zaista čine isplativijima od štednje u bankama. No, što je s drugim oblicima štednje i ulaganja kao što su dionice, nekretnine ili zlato? Jesu li narodne obveznice doista najbolja opcija za štediše ili postoje nedostaci ovakvog tipa štednje koji se često prešućuju? 

Prinos je manji od inflacije

Obećani prinos na narodne obveznice bit će nešto viši od 3%. Budući da se radi o kuponskim obveznicama, to znači da držatelj obveznice svake godine dobije 3% njene nominalne vrijednosti kao nagradu. U prijevodu, na uloženih 1000 eura, za dvije godine se zaradi 60 eura i štednja se poveća na 1060 eura. Već je na prvi pogled vidljivo da se ne radi o značajnom prinosu, a to ni ne treba očekivati od obveznica. 

Stopa inflacije već se dugo mjeri u dvoznamenkastim brojkama, a vrlo je izgledno da će se visoki rast cijena nastaviti i u narednom periodu. Ako se inflacija nastavi, to znači da će 1060 eura za dvije godine vrijediti manje nego 1000 eura danas. Pojednostavljeno rečeno, prinos od nešto više od 3% od narodnih obveznica neće biti dovoljan da nadoknadi gubitak vrijednosti novca zbog inflacije koja je trenutno viša od 10%.

Osim toga, zarada ostvarena ulaganjem u obveznice u potpunosti je ograničena i nije moguće ostvariti veću zaradu od one koju odredi država. To nije slučaj s drugim oblicima ulaganja poput dionica, zlata ili nekretnina u kojima je moguć znatno viši rast cijene i, posljedično, veća zarada.

Nelikvidnost narodnih obveznica

Jedna od bitnih karakteristika dobrog ulaganja je likvidnost imovine u koju se ulaže, odnosno jednostavnost pretvaranja te imovine nazad u novac. Štednja u banci stoga je vrlo likvidna jer se već radi o novcu, dok su primjerice nekretnine nelikvidne jer je potrebno puno vremena da ih se proda po zadovoljavajućoj cijeni. 

Narodne obveznice najčešće su relativno nelikvidne, odnosno s njima se ne trguje često na sekundarnom tržištu. Kako će i pod kojim uvjetima biti moguće prodati narodne obveznice prije njihova dospijeća, još nije obznanjeno, ali sigurno je kako bi takva prodaja umanjila njihovu isplativost. Državi je u interesu da ulagači svoje obveznice drže do njihova dospijeća, što zarobljava kapital i ovakav način štednje čini relativno nelikvidnim.

Prevelika ovisnost o državi

Ako ste zaposleni u Hrvatskoj, htjeli ili ne htjeli, već ulažete u hrvatske državne obveznice. Naime, iz vaše bruto plaće izdvaja se određeni iznos za obvezni drugi mirovinski stup koji po zakonu mora ulagati u domaće državne obveznice i na taj ste način već izloženi tom ulagačkom instrumentu.

Prevelika ovisnost o državi može biti potencijalno rizična jer je povijest pokazala kako se državama ne može uvijek vjerovati. U javnim financijama, odluke se često donose politički i nema garancije da se nekad u budućnosti neće smanjiti prinos na obveznice ili početi oporezivati zarada stečena na taj način. 

Također, prevelika opterećenost javnih financija državu može dovesti do bankrota, a opasnost od toga posebno je izražena u nestabilnim političkim okolnostima kao što su pandemije, ratovi i elementarne nepogode. Iako ta mogućnost možda trenutno ne djeluje kao realna, pitanje je isplati li se izlagati joj se više nego što smo već izloženi zbog niskog prinosa od 3%.

Manja isplativost od drugih oblika štednje

Iako je istina kako narodne obveznice nose nominalno viši prinos od štednje u bankama, potrebno je usporediti ih i s drugim oblicima štednje i ulaganja poput zlata, nekretnina ili dionica. Nekretnine su se kroz povijest dokazale kao solidan način dugoročne štednje, a nedavni rast cijena potvrdio je da se radi o isplativom ulaganju. No, činjenica je da ulaganje u nekretnine nije dostupno većini građana zbog previsoke cijene, a ono je opterećeno i raznim troškovima poput poreza i održavanja nekretnine.

Dionice također mogu biti dobar način ulaganja s potencijalnim prinosima većim od onih koje nose narodne obveznice, ali dionice sa sobom nose značajno viši rizik od drugih spomenutih oblika imovine. Uz to, ulaganje u dionice također nosi svoje troškove i poreze.

Zlato – isplativa alternativa narodnim obveznicama?

Investicijsko zlato u fizičkom obliku poluga i zlatnika u zadnje je vrijeme sve popularniji način štednje u Hrvatskoj, što potvrđuje činjenica da je u 2022. godini kupljeno oko pet tona zlata u vrijednosti dvije milijarde kuna od strane hrvatskih štediša. Glavni razlog zbog kojeg štediše mijenjaju novac u banci za investicijsko zlato je visok prinos kojeg zlato ostvaruje.

Naime, cijena zlata u eurima u proteklih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od 8% godišnje, što je više od prosječne stope inflacije u tom periodu, ali i od prinosa kojeg nose narodne obveznice. Uz to, zlato je vrlo likvidno jer ga je moguće bilo gdje u svijetu u svakom trenutku zamijeniti za novac po aktualnom tečaju, a radi se i o tipu štednje u potpunosti oslobođenog od svih poreza i državnih nameta.

Iz tog razloga, zlatne poluge i zlatnici u prošlosti su odlično rješavali problem isplative štednje svima koji nisu zadovoljni niskim kamatnim stopama u bankama, ali istodobno nisu skloni velikim rizicima koji postoje na tržištu dionica. Za razliku od nekretnina, zlato je dostupno svima jer je moguće kupiti manju ili veću količinu zlata, prema financijskim mogućnostima svakog pojedinca.

Moguće je stoga zaključiti kako je upravo zlato bolja alternativa narodnim obveznicama. Kupnjom zlata, ne ovisite o državi niti o bankama, već o vrijednosti plemenitog metala koji je oskudan i uvijek će vrijediti.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.