Investicijsko zlato u proteklih se nekoliko desetljeća dokazalo kao dobra i pouzdana zaštita imovine od inflacije, a to potvrđuje i činjenica da je cijena zlata u eurima u zadnjih 20 godina narasla za više od 400%, odnosno u prosjeku oko 8.6% godišnje. 

Ipak, mnogi štediše i investitori, iako svjesni prednosti kupnje zlatnih poluga i zlatnika, tu kupnju odgađaju jer smatraju da je cijena trenutno “previsoka” i kako će moći povoljnije proći u budućnosti, kad dođe do pada cijene zlata kojem se nadaju. 

No, koliko je takvo razmišljanje utemeljeno u stvarnosti te isplati li se čekati pad cijene zlata ili je ipak bolje ne pokušavati “pobijediti” tržište? Odgovor ćemo pokušati dati u nastavku teksta.

Zlato je dugoročna štednja

Prije bilo kakve analize, bitno je spomenuti koji su motivi investitora i štediša prilikom kupnje investicijskog zlata. Manji broj pokušava zaraditi u kratkom roku špekuliranjem, dok velika većina kupaca otpada na one koji jednostavno žele sačuvati svoj teško stečeni kapital od gubitka vrijednosti uslijed inflacije. U prijevodu, većina kupaca zlata su štediše koji ne žele štedjeti na neisplativ način držanjem novca u banci i na njih ćemo se fokusirati u ovom tekstu.

Štednja je u pravilu aktivnost koja je dugoročna. Bilo da se radi o štednji za mirovinu, za crne dane, za određenu kupnju poput nekretnine ili jednostavno o odvajanju viška sredstava sa strane bez određenog cilja, najčešće se radi o vremenskim horizontima od pet, deset, dvadeset ili više godina. 

Iz tog razloga, bitno je imati dugoročnu perspektivu na umu prilikom kupnje zlata. Iako je teoretski moguće da će kupac proći povoljnije ako pogodi trenutak i polugu ili zlatnik kupi kada burzovna cijena padne, za desetak godina vrlo vjerojatno mu neće uopće biti bitno je li zlato kupio po cijeni od 1800 ili 1760 eura po unci, ako tada cijena bude 5000 eura. Razlike od par postotaka pri kupnji zanemarive su kad je vremenski horizont ulaganja dugačak.

Pad cijene možda nikad neće doći

Iščekivanje značajnijeg pada cijene zlata radi ostvarivanja povoljnije kupnje vrlo je rizična aktivnost jer zanemaruje vrlo izglednu mogućnost da do takvog pada uopće više neće doći. Sveprisutna inflacija koja je uzela maha u gospodarstvu nije ni tržište zlata ostavila neokrznutim pa tako povećana količina natiskanog novca u optjecaju ide u prilog rastu cijene zlata i u bližoj budućnosti.

Mnogi koji su se u prošlosti vodili logikom iščekivanja niže cijene zlata nisu se usrećili, već im je to čekanje donijelo samo još veću cijenu. Prosječni godišnji rast cijene zlata veći od 8% znači da je svake godine znatno veća vjerojatnost da će cijena rasti nego da će padati. Ta vjerojatnost još je veća u nestabilnim vremenima u kakvima se danas nalazimo.

Na priloženom grafikonu možemo vidjeti kretanje cijene zlata u eurima u posljednjih 20 godina. Dugoročni trend rasta cijene jasno je vidljiv, a u tom periodu bilo je mnogih “vrhunaca” cijene koji su se s vremenom pokazali kao ništa više nego blage anomalije koje uskoro nadmaši neki novi “vrhunac”. Nema razloga za vjerovati da isti slučaj neće biti i sa svim novim “vrhuncima”. 

Isplati li se čekati pad cijene?

Na pitanje iz naslova odgovor je – ovisi. Ako zlato kupujete kako biste špekuliranjem zaradili u kratkom roku, kupnjom po nižoj cijeni i prodajom po većoj, tada se u teoriji isplati pokušati pogoditi savršeni tajming za kupnju zlata. No, u tom slučaju morate biti spremni na visok rizik i biti svjesni da zlato baš i nije najpogodniji instrument za takvu vrstu financijskih akrobacija.

Ako, pak, zlato kupujete kako biste zaštitili svoj novac od inflacije u dugom roku, što je slučaj s velikom većinom kupaca poluga i zlatnika, nemojte pokušavati pogoditi pravi trenutak za kupnju. Ne samo da su veće šanse da ćete takvim pokušajima zapravo zlato kupiti po većoj cijeni, a ne po nižoj, već ćete i potrošiti dragocjeno vrijeme (i živce) prateći cijenu i pokušavajući odrediti onaj savršeni trenutak za kupnju. 

Stoga, ako važete o tome isplati li se kupiti zlato po aktualnoj cijeni ili ne, imajte na umu citat poznatog investitora Petera Lyncha:

“Znatno je više novca izgubljeno pokušavajući predvidjeti korekcije cijena nego što je izgubljeno u samim korekcijama.”

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

O autoru:

Josip Kokanović, mag. oec.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata i vodeći stručnjak za plemenite metale u Hrvatskoj. Kokanović je i istaknuti financijski stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u financijskoj industriji te kolumnist i čest gost predavač specijaliziran za teme ulaganja i financijske pismenosti.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.