28.11.2022.
Središnje banke diljem svijeta povećavaju svoje zalihe zlatnih poluga po ubrzanoj stopi. Naime, ove su godine centralne banke nagomilale zlata brzinom kakva nije viđena još od 1967. kada je na snazi u SAD-u, a time i u svijetu, bio zlatni standard. U trećem kvartalu ove godine, potražnja za zlatom iznosila je čak 1,181 tonu odnosno 28% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uzroci ovog rasta ponajprije su visoka inflacija te činjenica da se zlato smatra tradicionalnim instrumentom zaštite za vrijeme financijskih i gospodarskih poremećaja.
Središnje banke diljem svijeta gomilaju zlato
Središnje banke kupile su čak 400 tona zlata u prethodnom kvartalu, što znači da su od početka godine do kraja rujna pribavile ukupno više od 673 tone. No, valja naglasiti da je ovdje riječ samo o podacima koji se temelje na službenim izvještajima, dok mnogi analitičari spekuliraju da su određene transakcije ostale u tajnosti.
Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, najveći kupac zlata tijekom Q3 bila je Turska s 31.17 tona, a nakon nje slijede Uzbekistan s 26.13 tona, Indija s 17.46 tona i Katar s 14,77 tona. Očigledno je da prednjače azijske zemlje, osobito Turska gdje inflacija trenutno iznosi 85.5% – najviša razina u posljednjih 25 godina. U Indiji potražnja za zlatom po običaju raste uoči jesenskih blagdana, ali ovog puta je potražnju digla i indijska središnja banka, kupivši 17 tona zlata i povećavši tako svoje zlatne rezerve na 785 tona. Pretpostavlja se da u Indiji nastoje diversifikacijom imovine ublažiti dodatni pad rupija u odnosu na američki dolar.
Statistike govore da su zemlje s najvećim zlatnim rezervama trenutno SAD (8,133.46 tona), Njemačka ( 3,355.14 tona), Italija (2,451.84 tone), Francuska (2,436.63 tone), Rusija (2,298.53 tone) i Kina (1,948.31 tona). Pretpostavlja se da su Rusija i Kina također igrale značajnu ulogu u rastu potražnje za zlatom tijekom posljednjeg kvartala, međutim, kako smo objasnili, ne objavljuju sve države podatke na redovitoj bazi.
U svakom slučaju, javna je tajna da Kina mijenja sve više svojih američkih dolara za zlato te da dugoročno namjerava uspostaviti juan kao glavni konkurent dolaru koji sve više gubi na povjerenju u smislu globalne rezervne valute. Kako će se dolar tome prilagoditi u budućnosti, zasad ostaje neizvjesno.
Europska središnja banka značajan dio svojih rezerva drži u zlatu
Pored toga, treba naglasiti da i Europska središnja banka (ESB) također gomila zlato. U ESB-u su još tijekom njenog osnivanja zaključili da zlatne rezerve trebaju iznositi minimalno 15% ukupnih rezervi. Ipak, prema posljednjim podacima, zlatne rezerve ESB-a značajno su veće od te brojke. Zlatne rezerve ESB-a narasle su za 133 % u razdoblju od 1998. do sredine 2021. te trenutno iznose preko 504.8 tona – više od 28% ukupnih rezervi.
Postavlja se pitanje: za što se sve ove velike svjetske središnje banke spremaju?
Činjenica jest da je inflacija u SAD-u sve do nedavno obarala rekorde u posljednjih 40 godina, u Njemačkoj u posljednjih 70 godina, a u eurozoni općenito postizala najveće stope otkad je uveden euro 1999. godine. Dodamo li k tome predviđanja o mogućoj globalnoj recesiji 2023., kao i tekuću energetsku krizu, moguće je da se središnje banke sve više okreću zlatu kako bi se zaštitile od kriznih vremena te pretvaranju većine fiat valuta u bezvrijedni papir.
Prati li Hrvatska druge središnje banke?
Unutar Europske Unije sve središnje banke članica posjeduju barem neku količinu zlata, uključujući one najmanje poput Malte, Cipra i Luksemburga, najsiromašnije kao što su Bugarska i Rumunjska, druge zemlje bivšeg Istočnog bloka te zemlje poput Grčke, Irske i Portugala. Od zemalja bivše SFRJ, sve zemlje posjeduju zlato uključujući Sloveniju s 3,17 tona, Bosnu i Hercegovinu s približno 2 tone, Srbiju s 37,2 tone, Makedoniju s 6,89 tona, Crnu Goru s 1,9 tona, a možemo dodati i susjednu Albaniju s 2,8 tona. Unutar europskog kontinenta, sve središnje banke posjeduju zlato osim energetski ionako bogate Norveške te Hrvatske.
Hrvatska je raspadom bivše države naslijedila dio zlatnih rezervi pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Ugovorima o sukcesiji, Hrvatskoj je pripalo 28,5% sredstava NBJ-a, odnosno oko 13 tona zlata, a to isto zlato prodano je 25. rujna 2001. po cijeni od 277.78 dolara po unci (danas cijena unce zlata stoji oko 1,750 dolara). HNB se tada pravdao kako nismo zaštićeni u slučaju pada cijene, kako je tržište zlata volatilno i rizično te nije moguće predvidjeti kretanje cijene zlata. Iz njihove perspektive mnogo je važnije bilo držati međunarodne valute kao što su euro, američki dolar i druge. Potpisivanjem dodatnih dokumenata o sukcesiji 2005., Hrvatskoj je pripalo 23% udjela u zlatu koje je bilo pohranjeno u Središnjoj banci Francuske i poslovnoj banci Credit Suisse u Zurichu. Riječ je o 2 tone zlata koje smo također prodali i to za cijenu od 496 dolara po unci.
Nedavno je u hrvatskoj javnosti bilo riječi o tome kako “stogodišnji prinos na zlato iznosi manje od 1%”, što je irelevantno jer je do 1971. na snazi bio zlatni standard. Od 1971. do danas, cijena zlata narasla je za 40-ak puta, dok je kupovna moć dolara pala za približno 6,7 puta, što znači da je kupovna moć zlata u dolaru oko 6 puta veća sada nego prije pet desetljeća. Pritom se dodaje kako su Hrvatskoj važnije “rezerve stranih valuta”, iako najjače svjetske valute poput dolara i eura konstantno gube na vrijednost. Dolar je od 2000. do danas izgubio preko 42.2 % vrijednosti, a euro 36.7 %, dok je cijena zlata narasla za 430%.
Štediše mogu držati svoju “zlatnu rezervu”
Iako Hrvatska nema zlatne rezerve i izlaže se riziku u slučaju globalnih poremećaja, pojedinac tu ne može učiniti gotovo pa ništa. Ipak, ono što možemo je osigurati sebe i svoje bližnje.
Investicijsko zlato najefikasniji je oblik štednje, dugoročnog očuvanja vrijednosti, ostvarivanje pozamašnog prinosa te postizanja neovisnosti od financijskog sustava. Sve se više bogatih ljudi i središnjih banaka u svijetu okreće ulaganju u investicijsko zlato. No, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga dostupno je i malim ulagačima, u rasponima mase od 1 grama do 1 kilograma. Cijena zlata trenutačno je i dalje podcijenjena, što znači da se radi o idealnoj prilici za ulaganje u zlato.
Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:
Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije:
Autor:
Centar Zlata
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
