Pred Europom je ekonomski neizvjesna jesen – kako se pripremiti?

29.08.2022.

Svjetsko gospodarstvo usporava, dok istovremeno šanse za globalnu recesiju rastu. U tehničkom smislu, SAD se već nalazi u recesiji, a strahuje se da bi se ta recesija mogla dodatno produbiti do kraja godine. Dizanje kamatnih stopa od strane Feda učinit će američko zaduživanje skupljim, a pitanje je može li se ovako visoka inflacija na taj način obuzdati, kao i što će biti s brojnim radnim mjestima. Cijene dionica na svjetskim burzama već su drugi tjedan za redom u padu zbog spomenutih najava američkog Feda.  

Recesija i u Europi

U pozadini svjetske recesije nalazi se rat u Ukrajini koji je prouzročio energetsku i prehrambenu krizu, dok je strogi lockdown u dijelovima Kine naštetio svjetskoj proizvodnji. Sve to, zajedno s “helikopterskim novcem” za spašavanje gospodarstva tijekom pandemije, dovelo je do visoke inflacije kakvu nismo vidjeli desetljećima na globalnoj razini. U eurozoni inflacija je prošli mjesec dosegla stopu od 9.8%. 9 od 19 zemalja eurozone ima dvoznamenkastu inflaciju. Hrvatska, koja će za nekoliko mjeseci postati članica ovog elitnog kluba, također ima dvoznamenkastu inflaciju – 12.3%. 

Prema prognozama MMF-a za 2023. godinu, pet najvećih europskih ekonomija – Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj – prijeti recesija. Osim visoke inflacije i problema s energetikom koji će se intenzivirati na jesen, europske zemlje trenutno se bore i s ozbiljnim sušama. Rajnom se gotovo i ne može ploviti u smislu transporta sirovina i roba, što znači da će se njemačko gospodarstvo koje je pored toga u velikoj mjeri ovisno o ruskim energentima, naći u središtu nove krize. 

Energetska kriza 

U posljednje vrijeme u fokus europske i hrvatske javnosti sve češće dolazi pitanje višestrukog poskupljenja plina i električne energije. Cijena struje koju trenutno plaćaju hrvatska kućanstva deset je puta manja od tržišne i pitanje je koliko ćemo dugo još moći izdržati tako. Cijena megavatsata struje, primjerice u Njemačkoj, prije dvije je godine iznosila 35 eura, a danas iznosi više od 600 eura. S obzirom na teško stanje na tržištu, u nekim europskim zemljama poput FInske već se upozorilo građane na moguće nestašice struje i zamračenja gradova na zimu. 

Što se tiče cijene plina u Hrvatskoj, ona bi od listopada mogla poskupiti između 20 i 65% za one koji ga dobivaju putem javne usluge, te između 4 do 6 puta za one koji imaju ugovore o opskrbi s dobavljačem. Ovogodišnja sezona grijanja koja je sve bliže bit će itekako izazovna za mnoge.

Divljanje cijena energije koje se može tek donekle ublažiti, svejedno će pogoditi kućanstva i vrlo vjerojatno ostaviti snažan trag na potrošnji, no problem je što će se poskupljenje u velikoj mjeri odraziti i na poduzeća, tvornice pa i samu državu. Takav udar vrlo će vjerojatno utjecati i na inflaciju, radna mjesta, državni dug i mnoge druge ključne gospodarske varijable. 

Euro sve slabiji 

Visoka inflacija koja pogađa eurozonu zasad se čini nezaustavljivom. Europska središnja banka ne može si priuštiti dizanje kamatnih stopa na agresivnoj razini na kojoj to čini američki Fed. Zbrojeno: blaga monetarna politika, visoka inflacija i stagnacija ili pad europskog gospodarstva, imat će dodatan negativan efekt na snagu eura. Dolar je već sada prestigao euro u vrijednosti, a moguće je da će se taj omjer dodatno širiti te da će 1 euro vrijediti manje od 0.90 dolara do kraja godine. 

Hrvatska će za kojih par mjeseci uvesti euro, no čini se da naš ulazak u eurozonu dolazi u jednom od najnezgodnijih trenutaka otkad postoji ta valuta. Do zaokruživanja i neopravdanog dizanja cijena službeno ne smije doći, no koliko će trgovci biti vješti u izbjegavanju propisa, ostaje na svakom pojedincu da sam procijeni. Teško je ‘pored zdravih očiju’ ne primijetiti da cijene nekih namirnica rastu po 100%, gledano na razdoblje od godinu dana, dok cijene npr. šećera rastu po 40% unutar samo tjedan dana. Mnogi su skeptični po pitanju koliko takva poskupljenja imaju stvarna pokrića i prate li realni intenzitet poskupljenja u drugim europskim državama. 

No euro nije jedina fiat valuta koja se suočava sa ozbiljnom inflacijom. Tu su i britanska funta (inflacija – 10.1%) te ruski rubalj (15.1%), a neke od najpogođenijih na svijetu su turska lira (79.6%) te argentinski pezo (71%). Budućnost svih papirnatih valuta, uključujući euro, ostaje neizvjesna, a sve su glasniji i pozivi na implementaciju virtualnih valuta. U međuvremenu, vrijednost štednje građana u fiat valutama lagano curi. Kamatne stope od 0,02% nisu dostatne kako bi popratile stopu inflacije, što znači da smo bankovnom štednjom iz mjeseca u mjesec sve siromašniji. Ista stvar, u još većoj mjeri, odnosi se i na kupovnu moć jer, primjerice, rast plaća od 4 do 6% nema šanse u borbi protiv 12-postotne inflacije.

Investicijsko zlato – zaštita od krize

Investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga, povijesno se dokazalo kao jedan od najsigurnijih instrumenata zaštite od inflacije te očuvanja vrijednosti ušteđevine na dugi rok, osobito u nesigurnim vremenima poput ovih u kojima se trenutno nalazimo. Može se reći da je fizičko zlato otporno na sve scenarije poput visoke inflacije, hiperinflacije, kolapsa gospodarstva i valute, financijske te svih oblika društvenih kriza. Također, cijena zlata sada je podcijenjena, što znači da je idealna prilika za kupovinu s popustom uoči ‘savršene’ oluje koja nam se sprema na zimu. Podsjetimo, tijekom prethodne ekonomske krize, u razdoblju od 2008. do 2011. cijena zlata narasla je za vrtoglavih 200%, dok je 2020. uslijed pandemije i zatvaranja narasla za 30%. Zasad ostaje vidjeti kako će se cijena zlata kretati u nadolazećoj globalnoj recesiji.

Unatoč tome, snaga investicijskog zlata čak i nije toliko u kratkoročnoj špekulaciji prije i nakon kriznih momenata, već u tome što pruža utočište za očuvanje vrijednosti ušteđevine od inflacije na dugi rok, pritom ostavljajući mudrom investitoru pristojnu količinu prinosa. Cijena zlata u posljednja je dva desetljeća narasla za 450%, gledano u eurima, odnosno prosječno godišnje oko 8.3% i nema razloga da se ovi trendove ne nastave i u budućnosti. Navedeni prosječni godišnji prinos mnogo je veći od onog što se može dobiti bankovnom štednjom ili držanjem novaca ‘u čarapi’ dok ga svake godine, osobito tijekom ovakvih vremena, izjeda inflacija.

Nadalje, zlatnici i zlatne poluge dostupne su u različitim masama od jednog grama do jednog kilograma, što znači da si njihovu kupovinu mogu priuštiti kako mali, tako i veliki ulagači. Zlato je univerzalno priznato kao poželjna imovina, jednostavno je za skladištiti, lako je prenosivo, otporno na koroziju i može se bilo gdje u svijetu, u vrlo kratkom roku zamijeniti za novac zbog svoje visoke likvidnosti. Dodajmo k tome da je kod nas trgovina fizičkim zlatom oslobođena plaćanja PDV-a, poreza na kapitalnu dobit i svih drugih vrsta nameta.

Pogledaj najbolju ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj klikom na link:

Imate dodatnih pitanja o ulaganju u zlato? Javite se našim stručnjacima za besplatne konzultacije: