Cijena zlata pala – Je li zlato trenutno podcijenjeno?

10.05.2022.

Cijena zlata doživjela je pad s apsolutnog povijesnog vrhunca od 2.078 američkih dolara po unci kojemu smo svjedočili u prvoj polovici ožujka ove godine te trenutno iznosi oko 1.860 dolara po unci, što je rezultat politike američkog Sustava federalnih rezervi (Feda) koji je počeo dizati kamatne stope u najbitnijem gospodarstvu svijeta. Prvo manje povećanje nastupilo je u ožujku, a prošli tjedan Fed je podigao kamatnu stopu na raspon od 0,75% do 1%. Do kraja godine, očekuje se da će kamatnjak iznositi oko 2,75%.

Dizanje kamatnih stopi i pojava nove recesije

Dizanje kamatnih stopa uslijedilo je nakon rasta stope inflacije koja polako izmiče kontroli i već mjesecima obara 40-godišnje rekorde. Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell na prošlotjednoj press konferenciji za novinare u Washingtonu rekao je kako je “inflacija previsoka i uzrokuje poteškoće” U sličnoj situaciji nalazi se i HNB čiji je guverner Boris Vujčić za Bloomberg nedavno izjavio kako je procjena godišnje inflacije u 2022. kod nas dignuta na 8%, također najavivši oštriju monetarnu politiku.

Thomas Hoenig, stručni suradnik iz Mercatus centra Sveučilišta George Mason, s 40-godišnjim iskustvom u Fedu, kritizirao je zakašnjele poteze glavne američke monetarne institucije “… pokušavaju ispraviti pogrešku drugom pogreškom – a to je šokirati gospodarstva vrlo velikim povećanjem kamatnih stopa – mislim da će platiti prilično veliku cijenu u smislu vjerojatne recesije do koje će zbog toga doći“.

Faktori koji utječu na rast cijene zlata i dalje su prisutni

Ideja iza podizanja kamatnjaka jest da se zaduživanje kod banaka učini skupljim, što bi potom trebalo ublažiti potražnju i usporiti rast cijena. Međutim, problemi koji bi se zbog toga mogli pojaviti su usporavanje gospodarstva i izgledna recesija, što bi se također moglo poklopiti sa posljedicama krize opskrbnih lanaca, novog lockdowna u Kini, rata u Ukrajini, europske energetske krize te svjetske prehrambene krize. 

Podsjetimo, američki BDP već je u prvom kvartalu ove godine pao za 1,4%, razlika od 8,4 postotna boda u odnosu na prethodni kvartal kad je gospodarstvo raslo 7%. Pored toga, njemačka ministrica gospodarske suradnje i razvoja, Svenja Schulze, nedavno je kazala kako svijetu prijeti prehrambena kriza: „Situacija je vrlo dramatična. Zbog pandemije koronavirusa, ekstremnih suša i rata u Ukrajini cijene hrane u svijetu porasle su za trećinu i sada su na rekordnoj razini… Gorka je poruka da nam prijeti najveća kriza gladi od Drugog svjetskog rata.“

Drugim riječima, svi faktori koji su doveli do snažnog rasta cijene zlata početkom ožujka i dalje su prisutni i ne mogu se tek tako ukloniti u skorijoj budućnosti. U takvim neizvjesnim vremenima, neminovno je sve veće okretanje investitora investicijskom zlatu kao sigurnom utočištu u nesigurnim razdobljima. Iz tog je razloga pad cijene zlata uzrokovan dizanjem kamatnih stopa tek kratkoročan fenomen i ne bi trebao zabrinjavati ulagače u zlato koji na dugi rok žele sačuvati vrijednost svoje imovine i pritom ostvariti prinos.

Cijena zlata trenutačno je podcijenjena, ali dugoročno će rasti

Od iznimne je važnosti istaknuti da je negativna korelacija između cijene zlata i dizanja kamatnih stopa isključivo kratkotrajnog karaktera. Dugoročno cijena zlata u pravilu raste, neovisno o rastu kamatnjaka. Analitičari tržišta zlata primijetili su da investitori unaprijed anticipiraju povećanje kamatne stope. Cijena zlata pada i prije stupanja na snagu oštrije monetarne politike odnosno faktor kamatne stope već se unaprijed ugrađuje u cijenu. 

Cijena zlata u prosjeku je najniža šest mjeseci uoči dizanja kamatnjaka, ali u trenutku kada promjena stupi na snagu, cijena je već odradila svoje i ne reagira dramatično zbog samouvjerenosti investitora u njihovu točnu procjenu okolnosti. Ovaj fenomen tržištu zlata daje dozu predvidljivosti, sigurnosti i jasnog anticipiranja predstojećih promjena. Već u prvih pola godine nakon dizanja kamatnjaka cijena zlata u pravilu oporavlja i nastavlja rasti potaknuta sigurnošću svojih ulagača.

Za sve koji trenutno razmišljaju o ulaganju u zlato, radi se o idealnoj prilici za kupovinu za osiguravanje ušteđevine na dugi rok. To je iz razloga što je cijena zlata u ovom trenutku i dalje podcijenjena. Ovo možemo vidjeti kada se cijena zlata stavi u omjer s količinom dolara na tržištu prije, primjerice, 20 godina i danas. 

U ožujku 2002. godine, M1 količina dolara u optjecaju iznosila je 1.193 milijardi dolara, dok je cijena zlata po unci iznosila 292 dolara (omjer 408 351 874 : 1). U ožujku 2022. godine, M1 monetarna masa u SAD-u iznosila je 20.710 milijardi dolara, a cijena zlata po unci 1902 dolara, blago iznad sadašnje (omjer 10 885 099 941 : 1). Iz ovog je razvidno da je cijena zlata podcijenjena u odnosu na stanje od prije dva desetljeća gotovo 27 puta, što znači da je zlato tada vrijedilo 27 puta više u odnosu na dolar nego što je to danas slučaj. 

U prijevodu, cijena zlata trenutno je podcijenjena i mnogi ulagači zbog toga trenutni period smatraju pogodnim za ulaganje u žuti plemeniti metal.