Recesija pred vratima? Pad američkog BDP-a izazvao zabrinutost na tržištu

02.05.2022.

Američko gospodarstvo suočilo se s neočekivanim padom bruto domaćeg proizvoda od 1.4 % u prvom kvartalu ove godine, suprotno predviđanjima analitičara koji su očekivali rast od 1%. Radi se o strmoglavom padu u odnosu na prethodni kvartal kada je gospodarstvo raslo za gotovo 7% te najgorem kvartalu još od početka pandemije koronavirusa 2020. godine kada je nastupila kratka recesija. 

Pandemija, poremećaji opskrbnih lanaca i visoka inflacija

Pad američkog BDP-a rezultat je širenja omikrona početkom godine, globalnih poremećaja na strani ponude uzrokovanih rusko-ukrajinskim sukobom, nestašica radne snage, visoke inflacije, smanjenja izdataka za obranu, ali i smanjenja stimulativnih subvencija koje su bile na snazi tijekom pandemije. 

Podsjetimo, indeks potrošačkih cijena (mjera inflacije) prošli je mjesec u SAD-u rastao za čak 8.5%, a kako će se kretati dalje i hoće li još rasti, ostaje neizvjesno. Osim rasta cijena goriva i hrane, cijene pojedinih materijala i sirovina u industrijskom sektoru također su poskupjele u rasponu od 5 do 30% u posljednjih 6 mjeseci. Trgovinski deficit  SAD-a (razlika uvoza i izvoza) u međuvremenu se dodatno proširio već sedmi uzastopni kvartal, dižući se na negativnih 3.2%.  

Nadalje, rast koji je bio prisutan krajem prošle godine, došao je uvelike zbog obnavljanja zaliha od strane poduzeća koja su prethodno bila pogođena pandemijom i mjerama. No, s obzirom da se ovaj trend stišao i da se stopa akumuliranja zaliha smanjila, nema puno naznaka da će trenutni kvartal doživjeti išta bolji rezultat od Q1. 

Fed nastavlja dizati kamatne stope  – Je li pred vratima nova recesija?

Očekuje se da će Američki Sustav federalnih rezervi na ovotjednom sastanku najaviti dizanje kamatne stope za pola postotnog boda, što bi također moglo značiti skuplje zaduživanje kupovinom državnih obveznica i dodatno opterećenje za američku ekonomiju. Do kraja godine očekuje se rast kamatnjaka na 2.75%, snažan zaokret u usporedbi s prethodnim razdobljem kada se ova stopa približavala nuli. 

Iako se neki i dalje nadaju da će SAD izbjeći recesiju u narednim kvartalima zbog rasta potražnje, rizici postaju sve izraženiji, izazivajući zabrinutost na tržištu. Iz Goldman Sachsa daju oko 35-postotne šanse negativnog rasta kroz narednih godinu dana. Iz Deutsche Banka smatraju da postoji rizik od ozbiljne recesije u kasnoj 2023. i ranoj 2024. zbog Feda koji će morati značajnije stegnuti monetarnu politiku kako bi se izborio s visokom inflacijom. Temeljem toga, sve više analitičara pribojava se recesije koja će ostaviti ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju.

Energetska kriza u Europi

Europi i dalje prijeti energetska kriza. U najnovijem razvoju događaja, Njemačka je najavila pristanak na embargo na uvoz nafte i uranija iz Rusije, a mnogi smatraju da će iste mjere uslijediti i od strane Austrije, Španjolske, Italije i Grčke. U međuvremenu, Rusija je odlučila prekinuti isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj jer navodno nisu prihvatile mehanizam plaćanja za „neprijateljske zemlje“ u rubljima. 

Mnogi se pribojavaju da će se ratni sukob proširiti i na Moldaviju, najsiromašniju europsku državu, točnije, njenu regiju Transnistriju koja graniči s Ukrajinom. Stanovnici Moldavije svjedočili su prošli tjedan nizu eksplozija na vladinim zgradama u Tiraspolu, zbog čega su se brojni odlučili ne riskirati i  napustiti zemlju što prije. Takav sukob dodatno bi doprinio već nestabilnom ekonomskom stanju na starom kontinentu.

Kako sačuvati vrijednost imovine tijekom neizvjesnih vremena?

Dok se svijet suočava sa mogućom recesijom i različitim geopolitičkim destabilizacijama, fenomen visoke inflacije lagano izjeda kupovnu moć građana, obezvrjeđujući našu ušteđevinu i anulirajući nominalni rast plaća. Iz tog se razloga sve više štediša okreće ulaganju u fizičko zlatu u vidu zlatnika i zlatnih poluga, kako bi sačuvali vrijednost svoje imovine u dugom roku te ostvarili značajan prinos. Podaci Centra Zlata govore da je u prvom kvartalu 2022. godine, potražnja za zlatom u Hrvatskoj veća nego u cijeloj 2021. godini, a sličnu situaciju nalazimo i u svijetu. 

Povijesni podaci također dokazuju da je zlato sigurno utočište tijekom svih vrsta gospodarskih i društvenih poremećaja, a s time se slažu i brojni financijski analitičari koji savjetuju držanje barem dijela investicijskog portfelja u zlatu – jer kada tržišta vrijednosnih papira i druge imovine počnu padati, zlato može kompenzirati gotovo sav gubitak. Takav slučaj imali smo, primjerice, tijekom ekonomske krize od 2008. do 2011. godine, kada je cijena zlata narasla za 200%. Investitori koji su držali bar neki udio portfelja u zlatu, bili su mnogo manje pogođeni krizom od onih koji to nisu činili.

Pored toga, u posljednjih 20 godina, prosječni godišnji prinos na zlato iznosio je 8.9% izraženo u eurima, i nema razloga da se ovaj trend ne nastavi u budućnosti. Osim što je ulaganje u fizičko zlato siguran način dugoročnog očuvanja vrijednosti i zaštite vlastite ušteđevine, ono je također oslobođeno plaćanja PDV-a i poreza na kapitalnu dobit. Visoko je likvidno i univerzalno priznato kao poželjna imovina, što znači da se bilo kada i bilo gdje u svijetu može vrlo brzo zamijeniti za novac. S obzirom da mnogi smatraju da je cijena zlata trenutno relativno podcijenjena, radi se o idealnoj prilici za kupovinu.