Kamatne stope su temeljni mehanizam središnjih banaka kojim se usmjerava monetarna politika i reagira na tržišne zahtjeve prilagođavanjem ponude novca. Dizanje kamatnih stopa predstavlja restriktivnu monetarnu politiku koja se najčešće primjenjuje u razdobljima visoke inflacije. Nasuprot tome, spuštanje kamatne stope naziva se ekspanzivnom monetarnom politikom, a ona se koristi za stimuliranje gospodarstva putem povećanja ponude novca u optjecaju.
Najvažnija središnja monetarna institucija na svijetu je američki Sustav federalnih rezervi (Fed) koji odgovara za američku monetarnu politiku. S obzirom da se radi o najvažnijem svjetskom gospodarstvu te da se dolar smatra rezervnom svjetskom valutom, reakcije Feda ključne su ako želimo sagledati bilo kakva globalna kretanja na tržištima pa tako i na tržištu zlata. Kamatne stope i količina dolara u optjecaju često se navode kao jedan od najvažnijih faktora kada je u pitanju cijena žutog plemenitog metala.
Analiza korelacije između kretanja kamatne stope i cijene zlata
Vezu između cijene zlata i kamatnih stopa možemo objasniti na sljedeći način. Zlato i trezorski zapisi američkog Feda tumače se kao risk-free imovina (imovina oslobođena rizika) koja svojim ulagačima priskrbljuje veliku sigurnost u nesigurnim vremenima. Iz tog se razloga te dvije vrste ulaganja smatraju konkurentskim investicijskim tipovima. Ako potražnja za investicijskim zlatom raste, ona će neposredno utjecati na smanjenje potražnje za američkim dolarom i američkim trezorskim zapisima. S druge strane, pojačana potražnja za američkim dolarima i trezorskim zapisima negativno će utjecati na potražnju za zlatom. Ulagači koji usmjeravaju svoja sredstva ka zlatu i trezorskim zapisima motivirani su istim ciljem – zaštitom od rizika i obično će se odlučiti za vrstu investicije koja uz sigurnost ujedno donosi i veće prinose.
Dizanje kamatne stope direktno će utjecati na veću isplativost investiranja u američki dolar, kao i dolarske trezorske zapise. Ovo kretanje negativno će utjecati na potražnju za zlatom kao konkurentskim instrumentom, što pak u pravilu dovodi do pada cijene zlata. Spuštanje kamatne stope smanjit će isplativost ulaganja u dolar i odgovarajuće trezorske zapise, što zauzvrat može povećati atraktivnost zlata kao sigurnog ulaganja. Razina kamatne stope stoga se može tumačiti kao oportunitetni trošak držanja zlata jer predstavlja količinu vrijednosti koju veliki ulagač u zlato gubi posjedovanjem zlata u svom investicijskom portfelju nasuprot držanju trezorskih zapisa.
Ovdje je ponajprije riječ o realnoj kamatnoj stopi, dobivenoj oduzimanjem stope inflacije (opće razine cijena) od nominalne kamatne stope. Ako govorimo o prognozi budući realnih kamatnih stopa, onda u obzir uzimamo očekivanu stopu inflacije za odgovarajuće vremensko razdoblje. No, očekivana stopa inflacije zanimljiva je jer ona sama po sebi već utječe na smjer kretanja cijene zlata. Ova veza dodatno se pojačava zbog međuodnosa očekivane inflacije i američkih trezorski zapisa odnosno njihovih prinosa. Povećanje očekivane inflacije smanjit će realni prinos nominalnog iznosa trezorskog zapisa te posljedično povećati cijenu zlata.
Negativna korelacija cijene zlata i realnih kamatnih stopa u SAD-u, izvor: sunshineprofits.com
Na grafu imamo priliku uočiti jasnu negativnu korelaciju između kretanja kamatne stope u SAD-u i cijene zlata. Ovaj fenomen postao je najizraženiji u tekućem stoljeću kada su kamatne stope završile na povijesno niskim razinama, zbog čega je štednja u banci izrazito neisplativa. Dodajmo k tome da su realne kamatne stope katkad znale poprimati i negativne vrijednosti. Cijena zlata, s druge strane, imala je najveći rast ikad, dižući se sa 300 američkih dolara po unci u ranim 2000.-ima, na preko 1.200 dolara po unci u jeku svjetske krize 2008. godine kada su američke stope padale na povijesno niske razine.
U dugom roku zlato uvijek raste
Negativna korelacija je očigledna u kratkom roku premda dugoročno cijena zlata u pravilu uvijek raste. Spuštanje kamatne stope čini zlato atraktivnijim ulagačkim instrumentom kao što smo već objasnili, no i dizanje kamatne stope, gledano na dugi rok, zapravo ne utječe negativno na cijenu zlata. Analitičari su primijetili da investitori već unaprijed anticipiraju povećanje kamatne stope te cijena zlata stoga pada i prije samog stupanja na snagu spomenute monetarne politike. Drugim riječima, faktor kamatne stope već se unaprijed implementira i ugradi u cijenu zlata.
Primjerice, cijena zlata u prosjeku je najniža šest mjesec uoči dizanja kamatne stope, ali kada promjena stupi na snagu, investitori ubrzo osjete samouvjerenost u točnu procjenu budućih okolnosti. Ovaj fenomen tržištu zlata daje određenu dozu predvidljivosti, sigurnosti i jasnog anticipiranja predstojećih promjena. Već u prvih pola godine nakon dizanja kamatnjaka, cijena zlata lagano se oporavlja i nastavlja rasti potaknuta sigurnošću investitora, što se zatim prelijeva i u već osvjedočeni dugoročni trend rasta cijene zlata.
Zbog svega navedenog, za male ulagače u zlato koji ulažu s dugim rokom na umu, promjene kamatnih stopa u SAD-u nisu od pretjerane važnosti, unatoč njihovoj korelaciji s cijenom zlata u kratkom roku. Zlato se kroz povijest dokazalo kao odlična dugoročna zaštita imovine od inflacije, a sve je izglednije da će tu ulogu nastaviti ispunjavati i u budućnosti.
Autor:
Centar Zlata
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
