13.09.2021.
2020. godina bila je prekretnica u mnogim sferama društva, uključujući i gospodarstvo koje je pretrpjelo velike udarce u pandemiji novog koronavirusa. Veliki krah tržišta dionica u ožujku prošle godine, ogromni padovi BDP-a većine država te masovna zatvaranja gospodarstava negativno su utjecala na ekonomsku stabilnost cijelog svijeta.
No, negativnim ekonomskim pojavama nije došao kraj u prošloj godini. Dapače, 2021. godina po mnogim se stvarima pokazuje znatno opasnijom za svjetsko gospodarstvo od prethodne godine, unatoč rastu BDP-a i nominalnom oporavku kojeg službeno bilježimo.
Pandemiji i mjerama ne nazire se kraj
Unatoč rastu optimizma pred kraj prošle godine nakon vijesti o nikad bržem razvoju novih cjepiva, ova je godina pokazala da pandemija ipak neće tako brzo stati. Pojava novih sojeva virusa produžila je trajanje pandemije, a nema naznaka kako će se taj trend uskoro zaustaviti.
Gotovo sve su države radi suzbijanja pandemije implementirale određene restriktivne mjere koje direktno utječu na živote svih građana, ali posebno pogađaju brojna poduzeća i njihovu poslovnu aktivnost. Smanjena ekonomska aktivnost tako je dovela do najvećih padova BDP-a u povijesti prošle godine, a nastavak pandemije i mjera otežat će povratak poslovanja na “staro normalno” i u narednom periodu.
Opskrbni lanci u velikim problemima
Kao direktna posljedica restriktivnih mjera, opskrbni lanci u mnogim su industrijama prošle godine doživjeli velike poremećaje, zbog čega smo mogli svjedočiti nestašicama proizvoda diljem svijeta. Takva se nestašica dogodila i na tržištu plemenitih metala koje je u proljeće 2020. godine zabilježilo veliki manjak dostupnih proizvoda od zlata i srebra. No, tržište plemenitih metala od toga se (za sada) oporavilo, što nije slučaj na svim tržištima.
Pogledamo li cijene transporta dobara u posljednjih godinu dana, možemo primijetiti njihov ogromni porast, a ista je stvar i s vremenom isporuke većine proizvoda koji dolaze iz dalekih azijskih zemalja. U današnjem globaliziranom svijetu u kojemu zapadna gospodarstva ovise o dobrima proizvedenima u istočnim zemljama, to može dovesti do velikih nestašica i rasta cijene gotovo svih proizvoda u gospodarstvu. Nažalost, takvim pojavama već možemo svjedočiti u brojnim zemljama.
The New York Times prenosi kako svijet trenutno bilježi ogromne nestašice velikog broja proizvoda – od kompjuterskih čipova i plastike do drvne građe i ostalih građevinskih materijala. Autori ovu pojavu nazivaju “Velikim poremećajem opskrbnih lanaca” i predviđaju kako se ne radi o kratkoročnoj disrupciji, već o novom statusu quo koji će vrijediti sljedećih par godina.
Visoka inflacija tek je krenula
Visoki troškovi nabave direktno su utjecali na rast cijene većine potrošačkih dobara i usluga u posljednjih godinu dana. No, to nije jedini faktor koji je doveo do rasta cijena u gospodarstvu, odnosno inflacije. Inflacija je nastala i kao direktna posljedica monetarnih politika središnjih banaka u razvijenim gospodarstvima, poglavito u SAD-u i u EU.
Središnje banke upumpale su u gospodarstvo nezapamćene količine novostvorenog novca kako bi potaknule oporavak, što je u kratkom roku urodilo plodom, no u dugom će roku zasigurno ostaviti neželjene posljedice visoke inflacije. Pumpanje bilijuna dolara već je dovelo do rasta cijena imovine poput dionica, nekretnina i kriptovaluta, a sada je vrijeme za rast cijena običnih potrošačkih dobara, čemu već svjedočimo.
Za očekivati je da visoka inflacija neće stati tako brzo, a podaci iz SAD-a koji pokazuju visoku stopu inflacije od 5% i više već mjesecima ne ulijevaju povjerenje u stabilnost vrijednosti papirnatih valuta. Inflacija će tako najviše pogoditi sve one kojima će plaća ostati ista, a troškovi rasti te one koji većinu svoje ušteđevine drže u obliku novca na bankovnim računima.
Kako zaštititi svoju imovinu?
Budući da inflacija umanjuje vrijednost novca kroz sve skuplje proizvode, nije isplativo držati ušteđevinu u obliku novca jer taj novac svakim danom vrijedi sve manje. 1000 kuna na početku 2020. godine vrijedilo je znatno više nego danas, a ista je stvar sa svom novčanom štednjom građana, pogotovo kad se uzmu u obzir apsurdno niske kamatne stope na štednju.
Mnogi se stoga okreću ulaganju u realnu imovinu kako bi zaštitili svoju ušteđevinu i pripremili se za nesigurna vremena pred nama. Najpopularniji oblik realne imovine namijenjen ulaganju i štednji je investicijsko zlato, tj. zlatne poluge i zlatnici oslobođeni svih poreza kojima je cijena u posljednjih 20 godina u prosjeku rasla više od 8% godišnje. Takav ih je rast učinio odličnom zaštitom od inflacije, a to je posebno došlo do izražaja za vrijeme ekonomskih kriza i nestabilnosti.
Povijest je puna perioda velikih ekonomskih nestabilnosti i naivno je misliti kako se ona više neće ponoviti. Mudro je stoga pripremiti se za njih na vrijeme, pogotovo kad postoje brojni pokazatelji koji upućuju na to da je jedan novi takav period pred nama. Zlato se s razlogom već stoljećima smatra sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima, a u svakoj recesiji i inflaciji do sada bolje su prošli oni koji su u svome vlasništvu imali i nešto zlata od onih koji su se oslanjali samo na papirnate valute. Nema razloga za vjerovati da se isto neće ponoviti i u budućnosti.
Autor:
Centar Zlata
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
