12.03.2021.
Kamatne stope (prinos) na obveznice vrlo su bitan financijski indikator o kojem ovisi mnogo toga na tržištu pa se njihovo kretanje prati s velikom pozornošću. Kamatne stope na američke državne obveznice privlače najviše pozornosti jer se radi o najbitnijem gospodarstvu svijeta, ali kretanje prinosa na europske i azijske obveznice također je vrlo bitno u današnjem povezanom svijetu.
Na kamatne stope možemo gledati kao na cijenu posuđivanja novca, a kamatne stope na državne obveznice pokazuju koji će iznos investitor dobiti za nagradu ukoliko pozajmi državi svoj novac, pojednostavljeno rečeno. U interesu je investitora da je kamatna stopa što viša jer će tako imati veću zaradu od svoje investicije, ali u posljednje vrijeme svjedočimo jednoj neobičnoj pojavi – kamatne stope su negativne, odnosno investitori plaćaju da bi drugima posudili svoj novac!
Negativne kamatne stope nova su realnost
Objašnjenje ove naočigled apsurdne pojave je kompleksno, ali glavni razlog možemo pronaći u nastojanju središnjih banaka da ekspanzivnom monetarnom politikom potaknu posrnulo gospodarstvo pumpanjem novog novca u njega.
Smanjivanje kamatnih stopa klasični je monetarni instrument kojim se olakšava posuđivanje novca, ali kamatne su stope proteklog desetljeća bile snižene na toliko nisku razinu da jednostavno nije ostalo dovoljno prostora za daljnje snižavanje koje je bilo potrebno zbog pojave nove recesije.
Kamatne stope stoga su morale probiti granicu od 0% te otići u minus.
Trenutno se nalazimo u situaciji u kojoj brojne razvijene zemlje imaju negativne prinose na svoje desetogodišnje obveznice, a neke od njih su Njemačka, Nizozemska, Švicarska i Francuska.
Realni prinos bit će još niži
Kod prinosa na obveznice bitno je razlikovati nominalni prinos (onaj kojeg određuju središnje banke) i realni prinos (nominalni prinos usklađen za inflaciju). Primjerice, ukoliko nominalni prinos iznosi 1%, a stopa inflacije je 2%, to znači da je realan prinos -1%, odnosno negativan je.
Ova razlika realnog i nominalnog prinosa ima jednu bitnu implikaciju koja bi mogla biti vrlo bitna u bližoj budućnosti: ukoliko inflacija raste većom stopom od nominalnog prinosa, realni prinos će se smanjivati, iako se nominalni povećava.
Pogledamo li situaciju kod američkih desetogodišnjih obveznica, njihov je prinos počeo rasti nakon pada prošle godine i brojni su investitori počeli ulagati u njih s nadom u ostvarivanje zarade u budućnosti, što je djelomično utjecalo i na nedavni pad cijene zlata. S druge strane, tu se radi samo o nominalnom prinosu, dok je realni prinos već sada negativan. S obzirom da se u narednom periodu očekuje inflacija, a prema nekim analitičarima i hiperinflacija, sve je izglednije kako će ulaganje u obveznice u sljedećem desetljeću biti izrazito neisplativo.
Jedno rješenje kojemu bi središnje banke mogle pribjeći u slučaju pojave visoke inflacije jest dodatno podizanje kamatnih stopa, ali postoji određena gornja granica do koje bi mogli ići. Naime, američki državni proračun velikim se dijelom financira zaduživanjem pa bi dizanje kamatnjaka direktno podiglo proračunska izdavanja za kamate.
Prema nekim proračunima, 10% federalnog budžeta odlazi na plaćanje kamata. Ukoliko bi se kamatne stope digle na 5%, što povijesno gledano nije nemoguće, udio kamata u rashodima bio bi 50%, predviđaju analitičari. Upravo iz tog razloga nije izgledno da će se nominalne stope pretjerano dizati, što bi moglo biti vrlo pogodno za cijenu zlata u budućnosti.
Što negativne kamatne stope znače za male investitore?
Najočitiji utjecaj negativnih kamatnih stopa na obične građane je neisplativost bankovne štednje. Naime, banke su primorane davati mizerne kamatne stope čak i na oročenu štednju građana, pa štediše efektivno gube vrijednost držanjem novca u banci, zbog utjecaja inflacije.
Osim toga, neisplativost ulaganja u obveznice mogla bi još više tjerati investitore drugim oblicima ulaganja kao što su nekretnine i investicijsko zlato. Takvi oblici ulaganja predstavljaju realnu imovinu koja se kroz povijest već dokazala kao odlična zaštita od inflacije, a povijest se ponavlja i u novoj krizi.
Zlato je prikladnije za manje investitore jer je moguće kupiti i manje količine u svrhu ulaganja, a ono je u potpunosti oslobođeno svih poreza te je vrlo likvidno.
Ukoliko vas zanima najveća ponuda investicijkog zlata u Hrvatskoj, kliknite OVDJE.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
