Najbogatiji svjetski privatni investitori konstantno traže načine na koje mogu uložiti svoju veliku imovinu na isplativ način. Većina ultra-bogatih velikih investitora svoju milijarde dolara vrijednu imovinu ulaže preko velikih investicijskih kuća koje njome upravljaju.
Najčešći oblici imovine u koje veliki investitori ulažu u pravilu su dionice, obveznice ili udjeli u investicijskim fondovima. U razdobljima ekonomskog rasta ovakvi oblici ulaganja investitorima u pravilu donose relativno niske, ali stabilne prinose. S druge strane, u razdoblju ekonomske neizvjesnosti i recesije u kojem se trenutno nalazimo, klasični oblici ulaganja mogu investitorima donijeti velike gubitke.
Slika 1: kretanje STOXX 600 indeksa koji prati europsko dioničko tržite u 2020. godini, izvor: google.com
Budući da se kroz povijest u kriznim razdobljima najboljom investicijom pokazalo zlato, investicijske kuće kao što su Bank of America ili Morgan Stanley svojim ulagačima preporučuju povećanje udjela zlata u investicijskom portfelju s 5% na 10% ili više, prenosi Reuters. Takva preporuka neobična je za investicijske kuće koje inače izbjegavaju ulaganje u zlato jer ono ne isplaćuje dividendu ili kamatu, već je usmjereno investitorima koji traže siguran prinos u dugom roku.
Nestabilnost dioničkog tržišta
Dioničko tržište najčešće je utočište milijardera koji ne znaju kamo bi uložili svoje novce. Dioničko tržište za vrijeme ekonomskih kriza izrazito je volatilno i nestabilno za ulaganje, pa investitori traže druge načine za ulaganje svojih sredstava.
Od početka ove godine američko je tržište dionica posebno rizično i mnogi analitičari smatraju da se na njemu stvorio financijski balon koji će uskoro puknuti. Prenapuhane cijene dionica u kombinaciji s lošim rezultatima poduzeća zbog pandemije koja je smanjila potrošnju, dovele su do situacije u kojoj je krah tržišta sve izgledniji.
Upravo iz tog razloga sve više investitora, a posebno oni koji su manje skloni riziku, povlači svoj novac iz dionica dok se taj krah još nije dogodio.
Gdje s novcem?
Sav taj novac kojeg investitori polako povlače s dioničkog tržišta mora negdje završiti. Budući da je držanje gotovine kao glavnog oblika imovine neisplativo jer njenu vrijednost pojede inflacija, potrebno je pronaći alternativu koja će barem zadržati vrijednost imovine.
Oročenje novca u banci u obliku depozita također je izrazito nepovoljno zbog povijesno niskih kamatnih stopa koje su trenutno prisutne na tržištu. U brojnim zemljama stope su čak negativne, a u onima u kojima nisu, i dalje su niže od prosječne godišnje inflacije što znači da štediše i na taj način efektivno gube vrijednost.
U situaciji u kojoj je ulaganje u dionice i obveznice prerizično, a držanje novca neisplativo, investitori se okreću jedinoj vrsti ulaganja koja se pokazala profitabilnom u krizi – ulaganju u zlato.
Zlato kao sigurno utočište velikih investitora
Pogledamo li prošlu globalnu financijsku krizu, onu koja je pogodila svijet prije nešto više od 10 godina, možemo vidjeti trend koji se sada opet ponavlja. Naime, cijena zlata za vrijeme te krize narasla je za čak 200% u samo nekoliko godina. Ove godine cijena zlata opet je počela ubrzano rasti, a tek se nalazimo na početku krize.
Slika 2: rast cijene zlata najizraženiji je za vrijeme kriza, izvor: goldprice.org
Zlato je nedavno probilo psihološku granicu od 1800 dolara po unci, a mnogi analitičari očekuju nastavak rastućeg trenda i u narednom periodu. Ne čudi stoga što sve više velikih investitora želi iskoristiti to kretanje cijena u svoju korist tako što veliki dio svoje imovine ulažu u ovaj plemeniti metal.
Što je s malim investitorima?
Trend povećane potražnje za investicijskim zlatom nije vidljiv samo na velikim svjetskim tržištima kapitala, već i kod manjih investitora i štediša koji žele zadržati svoju imovinu u ovim nesigurnim vremenima. U Hrvatskoj je, primjerice, potražnja za investicijskim zlatom od početka 2020. godine znatno narasla, što potvrđuju i podaci iz Centra Zlata, vodećeg hrvatskog distributera investicijskih plemenitih metala.
Razlozi za to su jednostavni – investicijsko zlato u krizi odlično čuva vrijednost, nije oporezivo, jednostavno je za skladištiti i izrazito je likvidno. Kad se uzme u obzir da se nalazimo tek na početku krize koja će zasigurno donijeti velike ekonomske probleme svijetu i Hrvatskoj, jasno je zašto sada sve više ljudi financijsku sigurnost pronalazi upravo u zlatu.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
