Američki dolar ili USD već je desetljećima najbitnija svjetska valuta u kojoj se izražava vrijednost svih ostalih valuta. Upravo je zato stabilnost dolara od posebne važnosti za svjetsko gospodarstvo, pa bi njegov krah izazvao katastrofalne ekonomske posljedice diljem svijeta.
Do 70-ih godina prošlog stoljeća ulogu svjetske valutne rezerve igralo je zlato koje je služilo kao pokriće vrijednosti američkog dolara. Nakon ukidanja zlatnog standarda 1971. godine, dolar postaje fiat novac što znači da ima fluktuirajući tečaj te nema nikakvo realno pokriće osim garancije američke središnje banke – Feda. To znači da stabilnost cjelokupnog svjetskog gospodarstva počiva na valuti čija je vrijednost podložna dramatičnim promjenama koje bi se uskoro mogle dogoditi.
Stephen Roach, jedan od poznatijih ekonomista s američkog sveučilišta Yale, tvrdi da se “era privilegije američkog dolara kao primarne svjetske valutne rezerve bliži kraju”. Razloge u tome vidi u prevelikoj zaduženosti SAD-a, nadolazećoj ekonomskoj krizi i pretjeranoj količini stvaranja novog novca od strane Feda.
Masovno printanje USD-a
Ukidanje zlatnog standarda omogućilo je američkim monetarnim vlastima stvaranje velike količine novog novca iz ničega i bez ikakvog pokrića. Fed tu mogućnost koristi svake godine, ali najveća povećanja količine novca u optjecaju u pravilu se događaju za vrijeme ekonomskih kriza, kako bi se potaknulo oslabljeno gospodarstvo. Takva praksa u dugom roku može dovesti do inflacije koja smanjuje vrijednost valute. To je vidljivo u činjenici da je dolar od 1971. godine do danas izgubio čak 98% svoje vrijednosti mjerene u zlatu, što je direktna posljedica stvaranja prevelike količine novca koja nema nikakvo pokriće.
Graf 1: Rast ponude USD-a u posljednjih godinu dana, izvor: tradingeconomics.com
Ipak, to ne sprječava Fed u stvaranju novog novca. Najveći porast količine novca u optjecaju događa se upravo u 2020. godini, što se vidi na grafikonu iznad. Kao odgovor na krizu započetu pandemijom koronavirusa, Fed pokušava upumpavanjem novca u gospodarstvo potaknuti ekonomsku aktivnost, ali dugoročne posljedice ovakvog djelovanja mogle bi dovesti do scenarija kojeg je najavio ekonomist Stephen Roach.
Zaduženost SAD-a
Proračun SAD-a zadnjih je godina kontinuirano u minusu, zbog čega se država mora zadužiti kako bi održala razinu javne potrošnje. U recesijama javna potrošnja u pravilu raste, a primjer toga bili su brojni poticaji koje je SAD isplatio svojim državljanima i poduzećima radi koronakrize.
Graf 2: Balans federalnog proračuna SAD-a kroz zadnjih 25 godina, izvor: tradingeconomics.com
Na grafikonu iznad vidljivo je kretanje proračunskog deficita SAD-a kroz zadnjih četvrt stoljeća. Proračun je iz suficita prešao u deficit kao rezultat financijske krize 2008. godine i u pravilu je ostao u deficitu sve do danas. Ipak taj je deficit bio koliko-toliko pod kontrolom sve do nove krize koja je američki deficit poslala u drastičan minus koji nikad u povijesti nije zabilježen.
Koliko je održiv ovakav sustav?
Iako su brojni negativni rekordi već probijeni, ekonomska kriza tek je na svojem početku i zasigurno nosi brojne nove izazove u narednih nekoliko godina. Ogromna zaduženost SAD-a koja je financirana stvaranjem velikih količina novca iz ničega mogla bi ozbiljno poljuljati vjeru u postojeći globalni monetarni sustav. Strah od neodrživosti trenutnog stanja postaje sve je vidljiviji u ponašanju investitora koji se sve više okreću ulaganju u investicijsko zlato.
Zlato je izvorni novac koji je služio kao pokriće za papirnati novac, pa je logično za očekivati da će njegova vrijednost ostati stabilna kad vrijednost papirnatog novca padne. Tu pretpostavku podupiru i povijesni podaci koji pokazuju da cijena zlata izražena u dolarima uvijek raste kad dolazi do ekonomskih kriza, inflacije ili drastičnog povećanja ponude novca. Upravo zato u svijetu raste broj ulagača u ovaj plemeniti metal koji predstavlja najbolju zaštitu od negativnih promjena u monetarnom i financijskom sustavu.
Autor:
centarzlata.com
Napomene:
- Svaka referenca na ovoj stranici na “Centar Zlata” odnosi se na tvrtku Saiva d.o.o.
- Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.
—
Želite li na email adresu dobivati slične tekstove? Prijavite se za primanje naših newslettera! U newsletterima osim edukacijskih tekstova šaljemo i informacije o našim promotivnim aktivnostima, kao i ostale informacije za koje smatramo da bi zainteresiranima za ulaganje u plemenite metale mogle biti interesantne!
