Što središnje banke znaju, a da mi ne znamo?

Većina ljudi će se složiti da je za mišljenje o nekoj temi najbolje pitati ljude koji se profesionalno bave tom temom ili poslom. Primjerice, ako imate zdravstvenih problema, bolje se posavjetovati sa liječnikom nego sa automehaničarom. Ako vas zanima nešto u vezi leta aviona, možda je bolje pitati profesionalnog pilota, nego pizza majstora. 

Kada je u pitanju pouzdanost i stabilnost novca koji svakodnevno koristimo, najviše smisla ima vidjeti što misle ljudi koji rade u institucijama koje su osmislile novac kakvog poznajemo danas. Još više ima smisla vidjeti što rade te institucije koje se nazivaju središnje banke.

Središnje banke gomilaju zlato

Središnje banke konstantno rade na financijskim inovacijama vezanim uz digitalizaciju novca, ukidanje gotovine pa čak i uvođenje kriptovaluta koje bi bile pod kontrolom središnjih banaka. S obzirom na toliko veliki interes i napore da se javnost uvjeri da je sigurnije i bolje koristiti digitalni umjesto papirnog novca, postavlja se pitanje zašto mnoge središnje banke sa svojim kapitalom rade upravo suprotno – kupuju zlatne poluge i povećavaju vlastite rezerve zlata koje neki nazivaju reliktom prošlosti?

Naime, od 10 najvećih središnjih banaka na svijetu po ukupnoj imovini kojom raspolažu, svih 10 posjeduje zlato.

U trenutku pisanja teksta, ukupna vrijednost navedenih zlatnih rezervi iznosi 1,58 tisuća milijardi eura, a tijekom 2023. sve centralne banke na svijetu su kolektivno kupile dodatnih 1037 tona zlata. Po istraživanju World Gold Councila u kojem je sudjelovalo svekupuno 70 središnjih banaka, njih 81% smatra da će središnje banke u idućih 12 mjeseci kupiti još zlata i sveukupno povećati zlatne rezerve.

Zlato pruža dobru zaštitu od kriza

Kao najvažnije razloge za posjednovanje zlata središnje banke su navele činjenicu da je zlato dobro za dugoročno čuvanje vrijednosti, cijena mu raste u krizama što je korisno pri postizanje veće diverzifikacije portfelja i činjenica da pri posjedovanju zlata ne postoji takozvani kreditni rizik druge strane. Primjerice, nakon početka rata u Ukrajini, SAD je Rusiji zaplijenio milijarde dolara uložene u američke obveznice, ali ruske zlatne rezerve nisu mogli zaplijeniti jer se one nalaze u Moskvi i pod direktnom kontrolom Rusije. 

Među ostalim očekivanjima i prognozama središnjih banaka ističe se ona u kojoj 69% njih smatra da će za 5 godina postotak zlata u ukupnim rezervama središnjih banaka rasti. Do toga može doći samo na dva načina – ili će centralne banke kupiti značajnije količine zlata ili će cijena zlata značajno porasti pa će njihove postojeće rezerve dobiti na vrijednosti.

Dakle, institucije koje ne samo da znaju apsolutno sve što se može znati o novcu, valutama i bankarstvu, nego imaju ovlasti da potpuno samostalno određuju koliko novca će postojati u njihovoj zemlji, koji će biti tečaj te valute, kolike će biti kamatne stope na štednju ili kredite, iz nekog razloga ne ulažu svoj kapital u dionice uspješnih kompanija, fondove ili napredne kriptovalute, nego u “relikt prošlosti” zvan zlato? 

Središnji bankari očito smatraju da u vrijeme financijskih i geopolitičkih nesigurnost upravo zlato daje najviši stupanj sigurnosti pri ulaganju. A ako institucije koje su zadužene za proizvodnju eura, dolara ili franaka same ne vjeruju u stabilnost svojih valuta, nego više preferiraju zlato, možda bi i svi ostali trebali razmisliti o tome da svoj kapital ulože u dokazano najsigurniju valutu kroz povijest – zlato.

Tekstovi na centarzlata.com služe isključivo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima i tržištima plemenitih metala te ih ne treba smatrati investicijskim savjetom.